Vodio je agresivnu kampanju difamacije Sadama Husseina i upozoravao o navodnim iračkim programima oružja za masovno uništenje, navodnim vezama s Al Qaedom i namjeri da teroristima dostavi smrtonosno oružje za napade na Sjedinjene Države. Upravo to je bio povod američkoj invaziji na Irak koja je stubokom promijenila regiju, srušila iračkog diktatora i stvorila desetljeće nestabilnosti, građanskih ratova i izbjegličkih kriza
Dick Cheney (84), najmoćniji američki potpredsjednik u modernoj povijesti i glavni arhitekt “rata protiv terora”, koji je pomogao voditi zemlju u nesretnu Iraku invaziju na temelju pogrešnih pretpostavki. Preminuo je od komplikacija izazvanih upalom pluća te srčanim i krvožilnim bolestima, priopćila je njegova obitelj. Imao je 84 godine, piše CNN.
Kao 46. potpredsjednik SAD-a, služio je u mandatu republikanskog predsjednika Georgea W. Busha od 2001. do 2009. U svojim posljednjim godinama, međutim, Cheney, i dalje tvrdolinijski konzervativac, uglavnom je bio otuđen od svoje stranke zbog oštre kritike predsjednika Donalda Trumpa, kojeg je nazivao “kukavicom” i najvećom prijetnjom republikanskoj državi ikad.
U ironičnoj završnici svoje bogate političke karijere, dao je svoj posljednji glas na predsjedničkim izborima 2024. liberalnoj Demokratkinji i članici kluba potpredsjednika, Kamali Harris, što je odraz toga kako se populistički GOP okrenuo protiv njegove tradicionalne konzervativnosti.
Cheney je većinu svog odraslog života bolovao od kardiovaskularnih bolesti, preživio je niz srčanih udara, vodio pun i energičan život, te živio mnoge godine u mirovini nakon transplantacije srca 2012. godine, koju je u intervjuu 2014. nazvao “darom samog života”.
Vodio je agresivnu kampanju difamacije Sadama Husseina i upozoravao o navodnim iračkim programima oružja za masovno uništenje, navodnim vezama s Al Qaedom i namjeri da teroristima dostavi smrtonosno oružje za napade na Sjedinjene Države. Upravo to je bio povod američkoj invaziji na Irak koja je stubokom promijenila regiju, srušila iračkog diktatora i stvorila desetljeće nestabilnosti, građanskih ratova i izbjegličkih kriza.
Kongresna izvješća i druge poslijeratne istrage kasnije su pokazale da su Cheney i drugi dužnosnici administracije preuveličavali, pogrešno prikazivali ili nisu ispravno tumačili pogrešne obavještajne podatke o programima oružja za masovno uništenje, koje Irak zapravo nije posjedovao. Jedna od najzloglasnijih Cheneyjevih tvrdnji — da se glavni otmičar iz napada 11. rujna, Mohamed Atta, sastao s iračkim obavještajnim službenicima u Pragu — nikada nije potvrđena, uključujući i od strane neovisne komisije za istragu napada 11. rujna.
Cheney je, međutim, 2005. inzistirao da su on i ostali visoki dužnosnici tada djelovali na temelju “najboljih dostupnih obavještajnih podataka”. Iako je priznao da su pogreške u obavještajnim podacima bile očite tek naknadno, tvrdio je da su sve optužbe kako su ti podaci bili “iskrivljeni, napuhani ili izmišljeni” — “potpuno neistinite.”
24sata © 2026
