Umro je književnik Stjepan Čuić

U Zagrebu u 81. godini života preminuo je u Stjepan Čuić, član i bivši predsjednik Društva hrvatskih književnika, objavili su na službenim stranicama.

Nakon završene srednje škole u Osijeku, završio je studij jugoslavistike i ruskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se kao lektor „Vjesnikovih“ izdanja, a više je godina (1979-1990.) bio lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Bambergu. Bio je glavni urednik Trećeg programa Hrvatskoga radija. Urednik  je tjednika „Tlo“ (1970-1971.), a u književnosti se javlja od 1961. kada počinje objavljivati priče u „Modroj lasti“, „Reviji“, „Poletu“, „Republici“, „Forumu“, „Dometima“, „Životu“ i dr. Objavio je više zbirki priča, tematski uglavnom vezanih uza svoj zavičaj. U njima je zaokupljen analizom mehanizama vlasti u totalitarnim režimu.

LEGENDA VEČERNJEG LISTA Umro je Tomislav Sabljak (91): 'Otvorio je vrata generacijama književnika'

U matricu realističkog pripovijedanja Čuić unosi elemente fantastike i groteske, pa se nerijetko čini kako zbiljom vladaju iracionalne snage. Roman Orden (1981.) kanonski je roman hrvatske književnosti, moderna društvena satira u kojoj se dojam ironijskoga pojačava dokidanjem konvencija klasičnog realističkog pripovijedanja (istoimena kazališna predstava zabranjena je 1983., a izvedena je 1990. u Zagrebu; njemački prijevod izašao u „Mostu/Bridge“ 1991.). Mladim čitateljima posvetio je pustolovni roman Tajnoviti ponor (1990.). Objavljuje i publicističke radove (kolumne) s političkom tematikom (Abeceda licemjerja, 1993; Lule mira, 1994; Tumač vlasti, 2008).

Za knjigu Staljinova slika i druge priče (1971.) dobio je tada prestižnu Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a i Nagradu lista „Mladost“ (1972), za kratke priče Gulinova priča i Igra Nagradu Večernjeg lista (1975. i 2011.). God. 2021. dobio je Nagradu grada Zagreba za životno djelo, a 2025. Medaljon grada Tomislavgrada za zasluge u očuvanju zavičajnoga identiteta.

Bio je voditelj Tribine DHK, potpredsjednik 2003-2005. te predsjednik DHK 2005-2008., a u više mandata i član Upravnoga odbora DHK.