Ivan Paladina je odustao nakon 10 mjeseci od ministarske fotelje pa ga je premijer razriješio. Na njegovo mjesto će HDZ-ov Branko Bačić. Nakon sutrašnjeg saslušanja na odborima, glasanje u Saboru bit će u utorak
NOVA IZMJENA U RESORU OBNOVE:
Unaprjeđenje procesa obnove u 10 točaka Zeleno-lijevog bloka: 'Evo novom ministru Bačiću'
Ovu konferenciju smo sazvali povodom "inauguracije" novog ministra zaduženog za obnovu, Branka Bačića, koji će se sutra predstaviti na odborima u Saboru, a od kojeg se očekuje da iznese nekakav plan odčepljivanja procesa obnove za koju možemo utvrditi da još nije niti pošteno krenula, istaknula je predsjednica saborskog kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić.
Odmah u utorak glasanje o novim ministrima
Podsjetimo, Ivan Paladina je odustao nakon 10 mjeseci od ministarske fotelje pa ga je premijer Andrej Plenković razriješio. Na njegovo mjesto će dosadašnji predsjednik HDZ-ova saborskog kluba Bačić. Zastupnici će ga saslušati sutra, a glasanje o njemu, ali i Šimi Erliću, koji ulazi u Vladu umjesto odbačene Nataše Tramišak, bit će u utorak. Inače, makon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. Bačić će biti četvrti ministar u resoru obnove.
Benčić je podsjetila kako je njihov Klub prilikom izrade i prvog i drugog Zakona o obnovi kontinuirano davao prijedloge rješenja, ali da vladajući ništa od toga nisu prihvatili. Obzirom na izmjenu ministra koji će biti zadužen za obnovu i najave iz Vlade o promjeni koncepta tog procesa, Zeleno-lijevi blok je ponovno u 10 točaka sažeo prijedloge za unaprjeđenje obnove, čijim bi usvajanjem, ističe Benčić, stanovnici smješteni u kontejnerima idući Božić dočekali u svojim kućama.
Zeleno-lijevi blok predlaže unaprjeđenje obnove u 10 točaka
Prva stvar koju treba napraviti, navela je, jest centralizirati sve procese obnove u jednu instituciju.
- To je naš zahtjev od samog početka, sada nakon dvije godine možemo vidjeti da se ta diverzifikacija obnove kroz nekoliko institucija pokazala pogrešnom i da se puno vremena troši na dopisivanje među institucijama umjesto na gradnju kuća. Predlagali smo da se osnuje Zavod za obnovu, to je bilo odbijeno, osnovan je Fond, međutim, osnovan je kao jedna od nekoliko institucija koja na obnovi radi, sada smatramo da se sve to treba staviti u jednu instituciju - istaknula je dodavši kako je naglasak u dosadašnjem radu Vlade bio na organiziranoj obnovi dok je, s druge strane, broj zahtjeva za takvu obnovu puno manji od onih za samoobnovu.
A da bi samoobnova krenula, treba napraviti nekoliko stvari, poručila je naglasivši kako je prva i ključna stvar osigurati građanima pristup financijskim sredstvima putem HBOR-ovih kreditnih linija koje imaju vrlo niske ulazne kriterije te vrlo nisku kamatnu stopu.
- I koji će se onda po završetku radova zatvarati sredstvima države i lokalne samouprave. Na taj način ćemo dobiti da ljudi mogu odmah krenuti sa samoobnovom, a tu tražimo da ne treba čekati rješenje o obnovi da bi se krenulo sa samoobnovom nego da ljudi trebaju krenuti i onda tijekom procesa dobiti rješenje kao uvjet za završnu isplatu kad se samoobnova završi - rekla je dodavši kako su to i ranije predlagali pa im je rečeno da HBOR ne može plasirati kredite fizičkim osobama.
- Mi apeliramo da se napravi odjel za procjenu rizika unutar HBOR-a da bi to mogli raditi, a ako ne mogu onda neka plasiraju te kreditne linije preko poslovnih banaka kao i do sada, ali isključivo uz one uvjete koje HBOR postavi i uz garanciju države. Na kraju krajeva, apeliramo na Vladu i podsjećamo je da u svom vlasništvu ima banku, a to je HPB - kazala je Benčić.
Jedan od prijedloga - montažne, umjesto zidanih kuća
Nadalje Zeleno-lijevi blok predlaže da država svima onima kojima kuće trebaju srušene i izgrađene nove ponude da će im roku šest do 12 mjeseci izgraditi montažne kuće.
- Činjenica da se masovno ide na gradnju produžuje rokove obnove. Montažne kuće su visoko energetski učinkovite i daleko otpornije na potrese nego što su to građene kuće. Država treba organizirati naše proizvođače montažnih kuća i zajedno s njima, uz jedan grant iz EU fondova, osigurati po mogućnosti i otvaranje pogona na samoj Baniji da se tamo proizvode određene komponente kako bi taj zamašnjak u obnovi imao i određeni ekonomski efekt na samu Baniju - navela je Benčić dodavši kako onima koji žele zidanu kuću treba onda omogućiti putem HBOR-a kredite kako bi krenuli u samoobnovu, koje će zatvoriti država kada proces završi.
Što se tiče obnove stambenih zgrada, Benčić poručuje da ona više ne smije ovisiti o dobrovoljnosti 51 posto stanara, što je uz imovinsko-pravne odnose, veliki problem koji koči obnovu.
- Konstrukciju obnovu treba definirati kao obvezu države i stanara jer se radi o pitanju javne sigurnosti - rekla je i nastavila s organiziranjem tržišta projektanata i izvođača.
- To je jedan od glavnih čepova, nemamo dovoljno ni projektanata ni izvođača koji se javljaju na natječaje jer su cijene koje propisuje Vlada apsolutno neadekvatne i svima neinteresantne, propisuju se svakih šest mjeseci, ne prate niti inflacijsku stopu, a kamoli da su iole približne onim cijenama na tržištu. Drugi problem je da je hrvatsko građevinsko tržište premalo da bi pokrpalo sve potrebe u obnovi - istaknula je upozorivši kako će taj problem biti još i veći sada kada krenu investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i nove financijske perspektive.
- Dakle, još manje će tvrtki ostati dostupno za obnovu. Zato trebamo osigurati široki bazen tvrtki koje sudjeluju u projektiranju i radovima na način da se otvore i stranim tržištima. Vlada treba detektirati koje su to zemlje koje imaju jak građevinski sektor i koji može približno podnijeti cijene koje imamo na tržištu i putem veleposlanstava zajedno s HGK predstaviti katalog svega što će se raditi sljedećih 5-10 godina u Hrvatskoj na obnovi kako bi zainteresirali te tvrtke da se jave kod nas na natječaje - predložila je Benčić, koja je dodala da je natječaji ne mogu raspisivati za po jednu kuću te da se cijene ne mogu formirati svakih šest mjeseci već se trebaju odrediti za organiziranu obnovu kroz sustav dinamičke javne nabave.
'Hitno osigurati poseban program socijalnih usluga'
- Što se tiče samoobnove, može se propisivati kolika će biti naknada, ali se ona mora formirati svaka tri mjeseca na temelju prosječnih tržišnih cijena - rekla je.
Da bi potaknuli građevince da se javljaju na natječaje pa kada im to možda i nije u potpunosti najisplativije, dodala je, Vlada bi trebala u svim natječajima kao dodatni kriterij staviti dodatne bodove za sve tvrtke koje sudjeluju u obnovi u Zagrebu i na Baniji.
Kod organizirane obnove zgrada predlažu blokovski pristup kao što je to u Zagrebu, a ne jednu po jednu zgradu.
- Na ruralnom području je hitno potrebno osigurati poseban program socijalnih usluga gdje ćemo osigurati drugačije modele smještaja, kao primjerice za starije osobe model zajedničkog stanovanja, poput mini staračkih domova, kao i socijalne usluge u kući jer mnogi ti ljudi trebaju pomoć svaki dan i sve ono što im je nužno da bi se mogli vratiti u normalu i živjeti na tom području. Jer nije potrebno samo graditi nego je potrebno graditi i čitavu socijalnu infrastrukturu - navela je naglasivši kako očekuje od novog ministra i Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem da krenu u obnovu po modelu ovih 10 točaka.
- Premijer je izravno odgovoran za to što se obnova do sada nije događala jer nijedan ministar zapravo nije imao slobodne ruke napraviti nešto što bi tu obnovu pokrenulo - poručila je.
'Uvesti mobilne timove na Baniju po uzoru na Zagreb'
Zeleno-lijevi blok predlaže i uvođenje mobilnih timova na Baniji po uzoru na Zagreb, koji bi pomagali građanima s dokumentima.
- Jednostavno taj put papira i dokumenata od građana do ministarstva, Fonda, centralnog ureda traje mjesecima i to je isto jedan od razloga prespore i nikakve obnove. U posljednjih šest mjeseci je došlo do jednog određenog pokretanja, barem u tom dijelu dokumentacije, međutim, to je, nažalost, još uvijek nedostatno - istaknula je Urša Raukar Gamulin naglasivši kako bi to uvelike ubrzalo priču s birokracijom pa tako i proces obnove.
- Birokraciju, također, treba pojednostaviti, posebno što se tiče elaborata, koje treba i financirati. Ljudi nemaju između osam i 20.000 kuna za to - dodala je ukazavši i na problem poluzavršenih kuća u slučajevima kad podizvođači bankrotiraju i onda one propadaju.
- Jedno od značajnih pitanja na koje ne možemo dobiti odgovor jest koliko je zahtjeva za obnovu odbijeno i po kojoj osnovi jer bi se na taj način moglo ustvrditi kako još pojednostaviti birokraciju - rekla je upozorivši kako na Baniji ima onih koji još uvijek žive u uredskim kontejnerima bez sanitarnog čvora, a i da su poljoprivrednici zaboravljeni.
- Treba voditi i brigu o mladima i obrazovanju da ih se zadrži na Baniji, treba stimulirati u smislu povećanja plaća sve obrazovne radnike koji svoju misiju obavljaju u nemogućim uvjetima. Banija bez mladih nema perspektivu - zaključila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
