Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazila je petina nafte i ukapljenog prirodnog plina, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Tranzit je uključivao i više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata
Poremećaji u tranzitu kroz Perzijski tjesnac izazvali su najveći poremećaj u globalnim tokovima robe u novijoj povijesti, uz teške posljedice za proizvodnju hrane, upozorio je glavni ekonomist agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Máximo Torero. Rat na Bliskom istoku već utječe na poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane diljem svijeta, s posljedicama za poljoprivrednike i radnike migrante, rekao je Máximo Torero na konferenciji za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku.
"Svaki je trenutak sada važan i vremena je sve manje, pa rješenje treba pronaći bez odgode", poručio je ekonomist FAO-a putem videoveze iz Rima.
Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazila je petina nafte i ukapljenog prirodnog plina, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Tranzit je uključivao i više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, dodali su.
Poremećaji u tranzitu dodatno su zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima, uz rizik poskupljenja hrane i moguće probleme u opskrbi prehrambenim proizvodima, upozorila je IEA sredinom mjeseca.
"Posrijedi nije samo energetski već sistemski šok koji osjećaju poljoprivredni prehrambeni sustavi širom svijeta", naglasio je dužnosnik FAO-a.
Poljoprivrednici se u takvim uvjetima suočavaju s "dvostrukim šokom", poskupljenjem gnojiva i goriva, ključnih za proizvodnju, napominje pak ekonomist FAO-a.
Ako se uskoro pronađe rješenje, tržišta bi se mogla stabilizirati u roku od tri mjeseca, no ako se poremećaji otegnu, "pesimističniji scenariji su sve izgledniji", upozorio je Torero.
Srednjoročni scenarij tromjesečne blokade pokazuje težak udarac za poljoprivrednike diljem svijeta, a posljedice bi se u tom slučaju prelile i na iduću sezonu", rekao je dužnosnik FAO-a, ukazujući na smanjene prinose.
Situacija bi mogla potaknuti i veću konkurenciju iz sektora biogoriva, posebno ako cijene nafte premaše 100 dolara po barelu.
To bi moglo koristiti poljoprivrednicima, ali bilo bi loše za potrošače jer će cijene porasti, napominje Torero.
Kratkoročno, prioritet je pomoći zemljama poput Šri Lanke i Bangladeša, gdje je u tijeku žetva riže, a ranjive su i afričke države koje ovise o uvozu gnojiva.
No, posljedice će osjetiti i veliki izvoznici, poput Argentine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država.
Što se tiče Perzijskog zaljeva, Torero je primijetio da cijene hrane u Iranu već "vrtoglavo rastu". Iran pokriva otprilike 70 posto domaćih potreba, a ostatak uvozi.
U zemljama Perzijskog zaljeva rade i milijuni radnika migranata iz južne Azije i istočne Afrike i te regije mogle bi zabilježiti pad doznaka ako se sukob nastavi.
Kako bi se ublažila kriza, FAO apelira da se hitno utvrde alternativne pomorske rute i da se osigura financijska potpora zemljama ovisnima o uvozu.
Moramo im hitno pružiti financijsku podršku s bilancom plaćanja, prije sjetve, naglasio je dužnosnik FAO-a.
24sata © 2026
