Povjerenstvo o smrti Vladimira Matijanića: Da su ga pregledali, vjerojatno bi bio hospitaliziran

U velikoj dvorani Ministarstva zdravstva na konferenciji za novinare Ministarstvo predstavilo je nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak Stručnog povjerenstva o slučaju preminulog novinara Vladimira Matijanića.

PRATITE UŽIVO

Naložio sam da se provede nadzor i utvrde sve činjenice o postupanjima tijekom postupanja. Nalaz će predstaviti Mirjana Tadić, rekao je Vili Beroš na početku i predstavio sve ljude koji sudjeluju u slučaju.

-  Zahvaljujem na prilici da služba zdravstvene inspekcije prezentira nalaze nadzora. Vezano za obavijest o smrti, odmah po saznanju, inspekcija je obavila nadzore u Zavodu za hitnu medicinu, Domu zdravlja i privatnoj ordinaciji. Za potrebe obavljanja nadzora imenovali smo stručnjake koje je ministar već predstavio - rekla je Tadić.

- Utvrđeno je, mi smo obradili i ranije zdravstveno stanje. Pokojni Vladimir Matijanić bolovao je od Sjögrenovog sindroma i drugih bolest..Postavljena je i sumnja na sarkoidozu koja nije potvrđena, a pacijent nije redovito uzimao terapiju za kroničnu bolest - rekla je. 

- Liječnica obiteljske medicine preporučila je cijepljenje za Covid-19. Pacijent je samoinicijativno konzultirao specijalisticu imunologije koja je predložila odgodu, ali pacijent nije uzimao imunomodulaciju - rekla je i istaknula da necijepljenje protiv Covida dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika.

O pregledu 2. kolovoza rekla je da je sve bilo po pravilima struke, osim osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista.

- 5.8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je na pravovremenu intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda - rekla je

Utvrđena proceduralna nepravilnost jer je obdukciju trebao napraviti specijalist

- Analizom postupaka nismo uočili značajnih stručnih propusta - rekla je je u zaključku.

Uslijedila su pitanja za članove povjerenstva

Je li netko od članova povjerenstva imao izdvojeno mišljenje. Nije se redovito kontrolirao, što to znači, koje kontrole? Koliko nam je poznato, bio je pod terapijom. Nisam baš siguran da sam vas dobro razumio, kako se to nije kontrolirao?

Beroš: Nalaz sam zaprimio u kabinet, ja sam ga pročitao, primio na znanje. S obzirom da se radi o jednom stručnom mišljenju, oni su tijekom svog rada sagledavali literaturu, stručno mišljenje je usuglašeno. Svi su ga potpisali

Docent Davor Mayer: Mi nismo istražna tijela i komentiramo medicinsku dokumentaciju koja nam je dostupna. Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12, mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. 19.12 je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio nakon kontroli, tada mu je preporučen lijek kojeg nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje. Ali nije obavio sve pretrage. Pluća nažalost nije obavio, nije obavio spirometriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice.

Zašto nije zaprimljen?

Mayer: Ekstremno je mala šansa da se prepozna rizik nakon 12 sati, Žao mi je što mu nisu napravili EKG i RTG.

Kaže da su uzeti status, saturacija,  a da nisu rađene druge pretrage. 

- Imao je povećan rizik zbog prethodnih bolesti  - rekao je.

Biste li ga pustili kući na temelju pretraga?

- Tu postavljate pitanje algoritma u Hitnoj. Da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bi se napravio i EKG, možda bi povećalo vjerojatnost da ga netko primi. Na obudkciji nije imao značajne intersticijske promjene pluća. 

- Nema oralnog pripravka kojeg bi pacijent mogao dobiti za kući. Bio bi mogući kandidat zbog prethodnih bolesti. Najvjerojatnije bi dobio paxlovid zbog prethodnih bolesti - kaže.

Tko je odgovoran što nije bilo Paxlovida?

- Mislim da nije dobro što skačemo s teme na temu. Paxlovid je jedan od niza antiviralnih lijekova, koji je dobio uvjetno odobrenje EMA-e, Komisija je to prepoznala i ušla u pregovore. Obećanja Komisije su da će pregovori biti gotovi do 1.6, pa do 1.8, ali nisu. 
Elementi koji su bitni su maksimalna sigurnost upotrebe, potom sigurnost, cijena, isporuka, sudski procesi. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi - kaže.

Na pitanje o tome da lijeka ima, kaže da se on ne skriva. Kaže da žele zajednički sudjelovati u nabavi.

- Muči me što pojedine zemlje pokušavaju bilateralnim ugovorima kupiti doze lijeka, ali slabe zajedničke napore. Vjerujem da ćemo lijek uskoro imati. 

- Laž je da imam ugovor na stolu za potpis. Netko namjerno plasira tu tezu, da je Paxvlovid lijek koji treba doći u ljekarne da ga netko kupi. Načelno govorim, da li bi vjerovali proizvođaču koji vam prodaje automobil i kaže da za sve nuspojave ste sami krivi? - rekao je Beroš.

Kardiolog o nalazima

Kardiolog Edvard Galić rekao je kako iz nalaza koje su imali da je ultrazvuk bio uredan, a da dodatna preporuka, odnosno magnet srca, bi dala puno više informacija, no nije je mogao obaviti.

- Ima svoju bolest o kojoj se govorilo, u svakom slučaju može imati zahvaćen srčani mišić. Krajem sedmog mjesca markere je imao potpuno u redu, to je tjedan dana prije bolesti, aktune bolesti koja se razvila. Dijagnozu miokarditisa užasno je teško postaviti, isključujći te druge bolesti, na neki način dolazimo do dijagnoze nečega što je užasno rijetko, dva do 4 na 1000 - rekao je. 

- On se događa u kasnijoj fazi bolesti. Ograničene su nam spoznaje o utjecaju covida na miokard - kaže.

- Dijagnozu miokarditisa vrlo je teško postaviti i zahtijeva određeni slijed. Da li se moglo posumnjati na miokarditis? Nema nikakvih znakova popuštanja - kaže i dodaje da je imao uredan nalaz na plućima iz dokumentacije koju su oni vidjeli. 

Odgovorio je da je to dokumentacija od 5. kolovza, kad ga je tim T1 poslušao.

- Da ima akutno srčano popuštanje, sigurno bi to na pregledu čuo - kaže.

- Bitno je naglasiti, teško je dijagnosticirati miokarditis i u bolničkim uvjetima, a tek kod kuće - kaže.

Kako znamo da je došlo do miokarditisa, ako nije bilo pregleda srca više tjedana i mjesecima? Po kojim simptomima i možete li službeno tvrditi da je došlo rapidno do toga?

- Po kliničkoj slici se radi o rapidnom pogoršanju. Predmnijevamo da se nema dvojbi da se radi o ozljedi miokarda - kaže.

- Narav bolesti je užasno tragična i ti ljudi koji razviju brzoprogresivni miokarditis, ekstremno imaju lošu prognozu - kaže i dodaje da se stavljaju na mehaničku potporu.

Naveli ste čitav niz nalaza, a rekli ste da se nije redotivo kontrolirao?

- Kardiolog ga nije vidio od 2020. ali je radio neke pretrage krajem srpnja  - rekao je.

Ravnatelj KBC-a Spliti Julije Meštrović

- U odnosu na sam meritum, nije bilo stručne greške. U odnosu na lijek remisdivir, u tom trenutku ga nije bilo. O tome koliko je lijek indiciran u ovim okolnostima, bilo bi bolje da kaže netko stručan, a ne ja  -  rekao je.

Na pitanje da je bio u nekoj od točaka da li bi Matijanić bio kandidat za hospitalizaciju, odgovorio je da je djelatnica postupila ispravno.

Ponavlja da je kolegica postupila ispravno, a i kaže da ne zna koliko pacijenata nije dobilo lijek tog dana.

- Žao mi je zbog ovakvog ishoda. to je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio.... u tim razgovorima nije bilo stručne greške. to je zaključak našeg povjerenstva. naš nadzor je zaključio da se ne može donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da netko morao pacijenta pregledati. Pacijenta je morao netko pregledati, ne može se to preko telefona -  kaže.

Na pitanje oko njegove ostavke rekao je:

- Ako bi to pomoglo. Nikakav problem. Ono su bile onakve okolnosti. Bila je situacija kakva je bila,, KBC Split je prošao teške trenutke. Mi smo pregledali 45 tisuća pacijenata u vrijeme korone. Nije nam bilo lako. Uspjeli smo sve prebroditi. Ovo što se sad dogodilo je žalost za sve nas.. Pokušavam najiskrenije odgovoriti - kaže.

- Priča koliko je bilo doza Remdesivira na dan 10.8. "Prema mišljenju struke, lijeka je bilo dovoljno. Važno je spomenuti da sukladno onom što sam rekao, EK sklapa okvirne sporazume s proizvođačem... - nastavio je Beroš. Na pitanje tko je odgovoran da ga nije bilo, kaže da nije bio indiciran u ovom slučaju, a isto je ponovio na pitanje zašto ga nije bilo.

Puljiz o pregledu 2. kolovoza

On je došao bolestan 10, 12 sati od prvih simptoma. Imao je blagu temperaturu, doktorica je napravila korektan pregled i procijenila je da nije potrebna dodatna obrada. Sve je lege artis napisano, Napisana je preporuka da se javi obiteljskoj liječnici ili ako se pogorša stanje na hitnu opet. On nije imao indikacije za remdesivir tog prvog dana. To bi možda bilo do drugog dana. Njemu je hitni prijem bio otvoren, mogao je doći. Imao je uputnicu, pitanje je bi li lijek promijenio tijek bolesti.

Na pitanje zašto ga nisu hospitaliziorali, kaže da kolega preko telefona teško može trijažirati i da je prema simptomima bilo teško procijeniti. 

- Telefonski poziv su uslijedili poslije, On je drugi dan već dobio uputnicu da se može javiti na hitnu - kaže o telefonskom pozivu

Rekao je da u dežurstvu ne razgovaraju s pacijentima, da to nije praksa, da dežurni liječnik ima obaveze i ne može biti na telefonu. Istaknuo je da mu je doktorica obiteljske rekla da se javi na hitan prijem.

Doktorica Kajčić o postupcima Hitne

Prvi posjet je bio 5. kolovoza, doktorica je procijenila, prema parametrima i statusu, da nema indikacija za transportom., To su oni podaci koje smo mi iščitali iz medicinske dokumentacije. Napravila je klinički pregled: fizički ga je pregledala.

Sumnja da bi imao veće šanse, s obzirom na nagli nastup miokarditisa. Kad ga je doktorica pregledavala nije imao kliničke znakove za to. 

Matijanićeva obiteljska liječnica

- On je bio moj pacijent godinu i pol. Upoznata sam bila s njegovim komorbiditetima. Bio je drag, specifičan. Bolesti koje je imao naravno da su bile za posebnu pozornost, koju sam ja i obraćala. Kako me zbog zdravstvenih razloga neko vrijeme nije bilo, pregledala bih nove nalaze kad bih se vratila,,, On možda nekad zbog svog posla nije stigao, ali onda bi zatražio opet uputnicu pa bi riješio. Mi smo bili 2, 3, i 4, kolovoza u komunikaciji, javljao je uglavnom simptome - blagi umor i temperatura, i što ja mislim o tome da je rizičan jer nije cijepljen. rekla sam da ćemo ići korak po korak, da ne ide odmah na najgoru priču, da će to završiti tragično. Tog 2. nisam znala da je bio na hitnoj. 3.8. mi je rekao da temperaturu ne može skinuti, ja sam mu rekla da mu pišem uputnicu za hitni prijem...

Na pitanje o uputnici, kaže da se može doći i bez uputnice i da mu je 4. i rekla da ide.

- Ja sam ga stalno pitala za simptome. Respiratorne simptome nije imao, osjećao je umor. Nije bilo priče da on ne može s kreveta. Moje radno vrijeme je 4. završilo niti jednom njegovom riječju nisam dobila neki podatak da je njemu izuzetno loše - kaže.

Ponovila je da mu je 4. i rekla da ide u bolnicu, a na pitanje kako tumači da hitna nije imala taj stav kaže da ne zna kako to komentirati.

Kardiolog o miokarditisu

- On se razvio vjerojatno u danima koji su slijedili nakon infekcije. Ovdje se radilo o B fenotipu, ne može se dijagnosticirati u kućnim uvjetima - kaže kardiolog.

- Ovdje je neposredni uzrok smrti popuštanje srca - kaže i dodaje da se ovdje s velikom vjerojatnošću radilo o malignoj aritmiji nakon koje je nastupio smrtni ishod.

- Iz kliničkog nalaza tima T1, to nismo imali. Edem pluća se može razviti u tih sat i nešto. Obzirom na  nalaz urušavanja pacijenta, vjerojatno neposredni uzrok je bila maligna aritmija - dodao je.

- Naučimo nešto, budimo svi humaniji, obzirniji i pozorniji i svjedočite da je Covid kriza poremetila normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava. Sve djelatnike molim da se vratimo u uobičajeni modus funkcioniranja i da vratimo pacijenta u fokus - rekao je Beroš na kraju obraćanja.

- U potpuno uređenim i informatiziranim zemljama u svakom trenutku se može vidjeti medicinski karton svakog od pacijenta. U Hrvatskoj to sad  nije moguće, ali idemo tome. Moj zadatak je informatičkim firmama da to naprave- kaže.

Neprestano zvali Hitnu

Podsjetimo, Matijanić je preminuo od posljedica covida, što je izazvalo veliku pažnju javnosti. Naime, kako smo već pisali, njegova životna partnerica Andrea Topić na Facebooku je detaljno opisala kako su dan prije njegove smrti i na dan smrti najmanje deset puta zvali bolnicu i Hitnu te tražili da ga hospitaliziraju. Navela je kako je Matijanić imao Sjogrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida. Topić je u objavi opisala koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta Hitnu pomoć te kako ga Hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a drugi put kad su došli, kada mu se stanje još pogoršalo, bilo je prekasno.

TRAŽIO POMOĆ PRIJE SMRTI Uznemirujuće audiosnimke Matijanićevih poziva Hitnoj. Doktor: 'Nisam vidoviti Milan'

Mediji su objavili i snimku razgovora s bolnicom i hitnom. Prvi put je 2. kolovoza na hitnom prijemu Infektologije tražio da ga hospitaliziraju, ali su ga poslali kući.

Prema nalazu obdukcije preminulog novinara Vladimira Matijanića, do kojeg je došao Index, navodi se kako je Matijanić imao covid-19 i teški oblik upale pluća tzv. obostranu intersticijsku upalu pluća. Imao je i akutnu ozljedu miokarda potaknutu covid infekcijom. Također je utvrđeno da je Matijanić imao masivni otok pluća, generalizirani zastoj krvi te izljev tekućine u osrčje. Pronađeni su i krvni ugrušci u malim ograncima plućne arterije te sitna krvarenja u plućne alveole i intersticij pluća. Utvrđeno je da je imao otok mozga te je utvrđena aspiracija hrane u sitnim ograncima bronha i bronhiola. Također je utvrđena Sjogrenov sindrom. 

INSPEKCIJA U KBC-U SPLIT Matijaniću nisu dali lijek, a Beroš tvrdi da ga ima dovoljno

Iz Hrvatskog novinarskog društva upozorili su kako Ministarstvo zdravstva odbija dostaviti podatke o tome tko su članice i članovi povjerenstva koje bi trebalo istražiti okolnosti smrti novinara Vladimira Matijanića što, kažu, budi sumnje u pokušaj zataškavanja.