Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora
Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.
Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.
O svemu je na konferenciji za medije govorio Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.
- Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnih jedinica - rekao je Šeparović na konferenciji nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke, prenosi N1.
- Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica - kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.
Distrubucija mjesta mora se nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja, rekao je.
- Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova - kaže Šeparović.
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.
Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.
Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.
Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.
U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.
24sata © 2026
