Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kupače u Kaštelima izgrizla glavata želva. Mještani: ‘Pod hitno je uklonite. U strahu smo!’. Biolog: ‘Ona štiti sebe, ne dirajte je. Pa zar treba maknuti i medvjede i vukove iz šuma?'
U strahu smo! Učinite nešto, vapaj je mještanke Kaštel Lukšića nakon što je morska kornjača u nedjelju ugrizla kupača na ograđenom dijelu plaže.
- Golema je. Terorizira nas cijelo vrijeme. To nije normalno da ona bude tu, cirkulira već 20 dana i nitko ništa nije poduzeo. Zvala sam Institut, a oni su na godišnjem. Gospođa koja je dežurna rekla mi je da je ne diramo. Ma đava će je dirati, čovječe. Tko bi je dirao? Tu se i dica kupaju, ali sad ne smiješ ni u plitko ni u duboko - navodi mještanka.
Zvala je i pomorsku policiju, ali ništa.
- Pa ima li ikoga u ovom našem akvatoriju da je odvede? Pomorska policija potvrdila mi je kako oni znaju da je kornjača tu. Rekli su kako bi oni samo mogli konstatirati da su je vidjeli, drugo ništa. Rekla sam im da znam kako neće dignuti palicu da im ona stane, ali sam pitala ima li neka institucija koja može riješiti problem. Neka je vode - zahtijeva mještanka.
Morska je kornjača i krajem svibnja u Kaštelanskom zaljevu ugrizla kupače.
- Ne znam, učinite nešto, ljudi. Ona je tu cijelo vrijeme. Na plaži su i stranci, malo tko se usudi ući u more. Svi sjede na zidu kao oni kormorani - u dahu nam prepričava.
Navodi kako je morska kornjača veća od metra. Viđa je od 2. kolovoza.
- Dignula je glavu ispod bove, onu vratinu svoju, udahnula je zrak i uronila. Tad su u moru bile dvije žene, upozorili smo ih da im je kornjača iza leđa. One su odmah izašle iz mora i više nisu ušle. Nisu je dirale, ni ona njih - prepričava mještanka.
Micanje morske kornjače je protuzakonito, a ni ne postoji razlog za to, niti bi bilo koristi, napominje jedan od osnivača Instituta Plavi svijet, morski biolog Draško Holcer.
Navodi kako je riječ o strogo zaštićenoj životinji.
- Kad bi u cijelom svijetu ljudi iz svoje blizine micali sve životinje koje se njima ne sviđaju, onda ne znam gdje bi te životinje živjele. Morska kornjača putuje tisućama kilometara i vrlo dobro poznaje područje u kojem se živi. U teoriji, kad bismo je i premjestili do Visa, ona će se za dva dana vratiti tamo gdje želi biti. Životinje žive tamo gdje žele a ne gdje mi želimo - objašnjava Holcer. Ljudi, kad ulaze u more, kao i kad odlaze u prirodu, moraju biti oprezni.
- More nije bazen. More je prostor u kojem žive divlje životinje, od kornjača, riba, morskih pasa, kitova, ježinaca, meduza. Kao što su ljudi oprezni da pri ulasku u more ne stanu na ježinca ili kad su u blizini meduze, i ne zovu Institut, ista stvar je s morskim kornjačama. Ljudi jednostavno trebaju biti oprezni kad ulaze u more - navodi morski biolog.
Njegov je stav da ljudi nepotrebno dramatiziraju budući da je poznato kako ta životinja boravi na tom području.
- More je divlje. More je priroda. U šumi ne lovimo sve vukove ili medvjede samo zato da ljudi mogu šetati. Na Velebitu hodate oprezno ako ne želite da vas ugrize poskok, ne okrećete kamenje ako ne želite da vas ugrize crna udovica - objašnjava. Navodi kako morske kornjače nisu predatori.
- Ona ne lovi velike organizme ni ljude. Ona ne napada ljude. Ona ne pliva s namjerom da nekoga ugrize. Ovdje se vjerojatno radi o mužjaku koji ispred gnjezdišta čeka ženku jer se pare neposredno prije nego što one izađu na obalu položiti jaja. Na takvim mjestima mužjaci zauzimaju ili pokušavaju zauzeti teritorij. Onda znaju gristi, odnosno boriti se s drugim mužjacima, koje pokušavaju otjerati - kazao je Holcer.
Napominje da, primjerice, u Grčkoj postoje velika gnjezdilišta, za koja se zna i svako toliko nekog ugrizu.
- Razlog je taj što ljudi prilaze tim životinjama i pokušavaju se slikati, pa se nakon toga čude što ih je kornjača ugrizla jer je diraju ili su jednostavno neoprezni i ne gledaju oko sebe - kazao je.
Kornjača je dovoljno velika da je u moru možete uočiti, nije to meduza, koja je poluprozirna, ili ježinac od pet centimetara.
- Oprez je potreban. Kornjača može ugristi vrlo jako. Ona ustima lomi školjkaše - kaže. Kako bi se neugodne situacije svele na najmanju moguću mjeru, morski biolog ponavlja da je najobičniji oprez najbolja prevencija.
- Ako znate da je morska kornjača u tom području, jednostavno trebate biti oprezni kad ulazite u more, baš kao što su svi oprezni kad čuju da se pojavila meduza. Dakle, ne postoji ništa drugo. Nemojte joj prilaziti, ne dirajte je. Ako je primijetite u blizini, pomaknite se i to je to - zaključio je Holcer.
U Jadranskome moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u našemu moru i može se pronaći u velikom broju. Jadransko more smatraju jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste, a odnedavno je i područje od značaja za gniježđenje. Glavate želve žive do 60 godina, a mogu narasti više od dva metra i težiti 200 kg. Ženke se vraćaju na pješčanu plažu na kojoj su se izlegle kako bi polegle između 80 i 120 jaja u jednom gnijezdu. Gnijezde se svake tri-četiri godine, po tri ili četiri puta u sezoni. Gnijezdo ni u kojem slučaju ne smijete iskopavati ili otvarati!
24sata © 2026
