Uzinić: 'Maskirana lica pa i crna odjeća... To su znakovi da nam je narušen 'imunološki sustav'

Svako prisjećanje na Holokaust treba u nama izazvati i tugu i stid, to je i naša moralna obveza pred sadašnjim i budućim generacijama kako se nešto slično više nigdje, a osobito na ovom našem prostoru, ne bi ponovilo. A ponavlja se, u ovom ili onom obliku, na mnogim mjestima širom kugle zemaljske u, kako ga je nazvao papa Franjo, Trećem svjetskom ratu u dijelovima. Ono što nas posebno zabrinjava jest to da naznake mogućeg ponavljanja možemo prepoznati i u našem hrvatskom društvu, a i u našem gradu. Zato moramo reći "ne" pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine i u kojima postoje znakovi da bi se moglo dogoditi njihovo ponavljanje u bilo kojem obliku. I zato se svi zajedno trebamo još odlučnije zalagati za izgradnju bratskijeg i pravednijeg svijeta, počinjući od društva u kojem živimo, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić na otvorenju izložbe "Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943." 27. siječnja u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.

Bio je to završni događaj komemoracije Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci. U organizaciji Židovske općine Rijeka, u suradnji s Muzejem grada Rijeke i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, na otvorenju su, uz nadbiskupa, govorili gradonačelnica Iva Rinčić, zamjenik župana Robert Matić, predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl, koordinatorica Židovske općine Rina Brumini, djelatnica Muzeja grada Rijeke Sabrina Žigo i ravnatelj Muzeja Mladen Urem. Svi su govornici uputili poruke bolnog sjećanja i nade da se strahote Holokausta neće ponoviti te istaknuli suradnju Hrvata, Talijana i Židova u Rijeci u pripremi i postavljanju ove izložbe, što također šalje snažnu poruku.

- Sadašnji papa Lav XIV. u svojoj današnjoj poruci kaže da je ovaj Dan sjećanja poziv savjesti svakog muškarca i žene kako bi ojačao "imunološki sustav" ljudske obitelji pred mogućim novim užasima: ponorima povijesti do kojih dolazi kada nad bratstvom prevladaju ekstremni nacionalizam, nepovjerenje i jezici mržnje - nastavio je nadbiskup Uzinić. 

- Ovo su vrlo aktualne poruke i za naše hrvatsko društvo, kojemu je narušen "imunološki sustav", kako se čini po nekim pojavama kojima svjedočimo: od grafita, preko pozdrava i pjesama, do zamaskiranih lica, crne odjeće te otvorenih prijetnji i sukoba. Vjerujem da lijek može biti i ova izložba, za koju želim da nam svima, a osobito našim mladima, bude škola savjesti i istine - zaključio je nadbiskup.

Na njega se sličnom porukom nadovezala gradonačelnica Rinčić. 

- Svaki oblik fašizma, svaki oblik radikalizacije, kojoj, nažalost, i danas svjedočimo, i različiti ekstremni stavovi nikada nisu bili rješenje za društvene probleme. Upravo suprotno, oni su stvarali dodatne konflikte, dodatne sukobe i narušavali temelje onoga što danas dijelimo, a to su sloboda i jednakost, koje možda ponekad preolako shvaćamo. Podrška borbi protiv fašizma u našem društvu ne smije biti predmet političkih prepucavanja, nego civilizacijski doseg koji zajedno dijelimo. Samo je jedna prava strana. To je strana jednakosti, slobode, razumijevanja i odgovornosti, strana demokracije koja poštuje sebe, koja poštuje i druge i drugačije - rekla je gradonačelnica.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA Jandroković u Saboru: Naša moralna obveza istinu odlučno štititi od zaborava

- Ova izložba nas podsjeća da, ako budemo ravnodušni prema zlu, to se zlo može i ponoviti - rekao je zamjenik župana Matić. 

Predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl podsjetio je kako je Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježen projekcijom filma u Art-kinu, zatim u Ulici Ante Starčevića, gdje je postavljen prvi kamen spoticanja u Rijeci, te na židovskom groblju na Kozali. Izrazio je i zadovoljstvo brojem građana koji su sudjelovali na tim događanjima.

Izložba u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku svjedoči o četiri fašistička logora koja su se nalazila na području Primorsko-goranske županije, kroz koje je prošlo više od 23 tisuće ljudi, među kojima i nekoliko tisuća djece do 16 godina. Postavljena je u spomen Mladenu Grguriću, bivšem ravnatelju Muzeja grada Rijeke. Uz ovu riječku izložbu postavljena je i putujuća izložba udruge Holokaust preživjelih CENDO iz Zagreba pod nazivom "Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon Holokausta".