Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, iznude putem društvenih mreža i videoigara, samo su neke od užasnih prijetnji za djecu na internetu. Stručnjak upozorio: 'Djeca o tome često šute, ne govore ni roditeljima'
Više od 80 posto djece između 10 i 14 godina danas ima svoj mobitel. Za čak 400 posto, u proteklih 10 godina, porastao je broj prijavljenih kaznenih djela za seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece preko interneta jer su postali dostupni putem svojih mobitela. Samo prošle godine u Hrvatskoj su prijavljene 7893 žrtve među djecom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Podaci su to koji su se mogli čuti na desetoj konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti u Osijeku, koju organiziraju Centar za sigurniji internet te Centar za zlostavljanju djecu. Tema konferencija bila je i zaštita dječjih prava u digitalnom okruženju, na kojoj su panelisti i izlagači bili mnogi stručnjaci. Jedan od njih je i Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanju djecu, koji je imao mnogo toga reći o sigurnosti djece i mladih na internetu te o kibernetičkoj higijeni općenito.
- Svjedoci smo različitih crnih scenarija koji se događaju, gdje su djeca vrbovana, zlostavljanja, gdje postaju žrtve, tjera ih se na samoozljeđivanje, iskorištavanje, i o toj temi se mora govoriti. Sve to moraju znati oni koji rade s djecom - kazao je uvodno Ramljak.
Internet je dostupan svima i vrlo mnogo djece koristi društvene mreže. Na njima prate razne sadržaje, pa tako i influencere koji koriste svoju djecu za promociju i samorealizaciju. Djeca su i publika i sudionici, izvori informacija, a na kraju i potrošači. Budući da ne razumiju i ne prepoznavaju zamke interneta, postaju lake mete svima, a posebno predatorima. Neke društvene mreže i komunikacijski kanali, kao što su Snapchat, WhatsApp, ali i internetske videoigre, skrivaju predatore spremne iskoristiti djecu na sve moguće načine. Sve je apsolutno izmaknulo kontroli jer statistike pokazuju da djeca gube osobne kontakte sa svojim bližnjima, s prijateljima, stvaraju nepovjerenje prema njima, a komuniciraju s umjetnom inteligencijom o svojim problemima.
- Europska komisija donijela je odluku o zabrani društvenih mreža mlađima od 13 godina. Iako je svaki korak prema zaštiti djece dobar, iskustva iz Australije, koja je to već napravila, pokazuju da su pomaci po tom pitanju dosta mali. Jer internet nije stvar koju možete zaključati, staviti na vrh ormara, učiniti nedostupnom, jer djeca pronalaze načine da zaobiđu zaštite, znaju više od roditelja, koriste VPN-ove i svašta da bi koristili taj internet. Ključno je aktivno provoditi prevenciju, ulagati u medijsku pismenost, ali na kibernetički siguran način koristiti internet kako bi djeca izrasla u informatički pismene građane. Otkad je naš centar fokusiran na sigurnost djece i mladih, na naš Help line imamo sve više prijava osoba koje su prevarene na internetu - rekao je Ramljak i dodao kako u Centru u svakodnevnom tretmanu, na radionicama, imaju 152 djece koja su na neki način bila izložena internetskom nasilju i tih je prijavljenih slučajeva sve više.
Gotovo 50 posto srednjoškolaca otvara Snapchat svakog sata. Njih gotovo 40 posto provodi na mobitelu između 3 i 5 sati, njih više od 10 posto provodi pred ekranom i 8 sati. Tijekom ljeta ti se brojevi povećavaju jer roditelji dopuštaju djeci da stalno koriste mobitele. Sve to stvara plodno tlo za predatore, koji su na internetu postali sve maštovitiji na putu do iskorištavanja eksplicitnih fotografija djece, ucjenjivanja i zastrašivanja.
- Bilježimo 158 posto povećanja seksualnih iznuda djece na društvenim mrežama, ali i preko internetskih videoigara koje igraju. Predatori ih navuku na kupnju novih sadržaja, a kad im ponestane novca, ucjenjuju ih. Statistika iz Amerike pokazuje da je sve više samoubojstava dječaka koji ne mogu platiti iznudu. Kad nemaju novca, spremni su na fotografiranje. S druge strane, predatori lako dođu do lokacija djece. Djeca su na plažama gola, a pedofili imaju kamere skrivene u perajama, termosicama, satovima... Prave fotografije i videosnimke koje se dijele mrežama. Posebno je strašno što u posljednje vrijeme ciljaju na djecu koja preko društvenih mreža traže pomoć stručnjaka ili drugih osoba za svoje duševne probleme. Nevjerojatno, ali često su i zlostavljači djeca. Švedska je zato uvela kazne zatvora za djecu od 13 godina jer se ne mogu nositi s problemima koja ta djeca čine kao tinejdžeri. Moderne tehnologije vraćaju nas unazad - istaknuo je na konferenciji Ramljak te dodao kako se zabrana društvenih mreža ne čini kao učinkovita mjera.
Centar se zbog toga okrenuo izradi kvalitetnog i znanstveno utemeljenog programa preventive koji će provoditi u školama. Program je temeljen na dosadašnjoj praksi i znanju koje su stekli radeći sa žrtvama i internetskim zlostavljačima.
- Preventiva ne znači samo otvoriti oči djeci nego i roditeljima. Čak 57 posto djece reklo je da ih roditelji nikad nisu ništa pitali vezano za sadržaje koje gledaju na internetu. Niti su išta gledali s njima. A svako treće dijete jedanput mjesečno doživi nešto uznemirujuće na internetu o čemu vam neće ništa reći. Jer ista statistika kaže da 66 posto djece koja su doživjela neku vrstu zlostavljanja na internetu to neće reći prijateljima, a njih 44 posto neće to reći čak ni roditeljima. Uglavnom jer se boje da će im oduzeti mobitele, staviti u kaznu, ili će ih biti sram što im se to dogodilo. Štoviše, bilo dijete zlostavljano, ucjenjivano ili maltretirano, samo 22 posto njih to će reći roditeljima. To su poražavajuće informacije. Roditelj mora znati što mu dijete gleda na internetu, s kim komunicira i kako, što doživljava. Mora povremeno s njim gledati te sadržaje i preko njih utjecati na to da mu osvijesti potencijalne zamke i prijevare - rekao je Tomislav Ramljak i dodao kako je žalosno da se danas o djetetu može mnogo naučiti samo ako gledate algoritme koji mu izlaze na mobitel na internetu.
Na konferenciji je istaknuto kako se velikim medijskim pritiscima mora vlasnicima društvenih i komunikacijskih mreža nametnuti obveza da zaštite djecu od štetnih sadržaja. Da se ograniče algoritmi s lošim sadržajem, kontrola svega što djeca vide, korištenje djece u promotivne svrhe kad je riječ o influencerima, te se obraćati kompanijama koje proizvode sadržaje koji imaju ovisničke komponente i njima utječu na djecu.
- Treba regulirati da se takvi sadržaji uklone nakon što se prijave društvenim mrežama, no to se ne događa. Internet je izbrisao granicu između stvarnog i virtualnog. Djeca gledaju nasilje pa ga čine u fizičkom svijetu i pri tome se snimaju te objavljuju online. Kad to reguliramo, većina toga posložit će se na svoje mjesto. Vrijeme je da se društvene mreže stave ‘sa strane’ i da mobitel ne bude način na koji roditelj ‘zabavlja’ dijete - zaključio je Ramljak.
24sata © 2026
