Pred nama je još jedna zima koja će po temperaturama biti iznad prosjeka. Ipak, to ne znači da možemo u potpunosti zaboraviti na kape i šalove
Pred nama je još jedna zima koja će po temperaturama biti iznad prosjeka. Ipak, to ne znači da možemo u potpunosti zaboraviti na kape i šalove
Nakon jeseni pune ekstrema, od rekordno toplog početka studenog do povijesnih kiša na jugu zemlje, mnogi se s nestrpljenjem pitaju što nas čeka u idućim mjesecima. Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), pred nama je još jedna zima koja će po temperaturama biti iznad prosjeka. Ipak, to ne znači da možemo u potpunosti zaboraviti na kape i šalove.
Dugoročni prognostički modeli za klimatološku zimu, koja obuhvaća razdoblje od 1. prosinca do kraja veljače, prilično su složni: postoji umjerena do velika vjerojatnost da će srednja sezonska temperatura zraka biti viša od višegodišnjeg prosjeka (1991. - 2020.). Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Iako prognoza upućuje na blažu zimu, DHMZ naglašava da to ne isključuje povremene prodore hladnog zraka. "Velika je vjerojatnost da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerojatno kratkotrajno), osobito u unutrašnjosti", stoji u priopćenju DHMZ-a. Dakle, razdoblja s minusima su izgledna, no mala je vjerojatnost za dugotrajnu i ekstremnu hladnoću. Prosinac bi trebao započeti s temperaturama oko ili čak malo iznad prosjeka, nakon čega se predviđa hladnije razdoblje.
Pitanje koje sve zanima jest hoće li biti snijega. Dugoročne prognoze tu ne mogu dati precizan odgovor. Ono što se zna jest da će oborine tijekom zime biti oko prosječnih vrijednosti. To znači da nas očekuje smjena suhih razdoblja i onih s obilnijom kišom ili snijegom.
- U sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu...). Za takvu informaciju treba pratiti prognoze te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja - pojašnjavaju iz DHMZ-a.
Snijega će sigurno biti, barem u gorskim krajevima. Ljubitelji snježnih radosti mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga da smo vrhunac snježnog pokrivača već doživjeli – i to prije službenog početka zime. Kada je riječ o oborinama, prosinac bi mogao donijeti više kiše od prosjeka, ponajprije na Jadranu i područjima uz njega.
Da bismo razumjeli prognozu za zimu, vrijedi se osvrnuti na jesen za nama. Nakon iznimno toplog listopada, studeni je donio smjenu toplijih i hladnijih razdoblja, što je temperature vratilo blizu prosjeka. Ipak, količina oborina bila je krajnje neujednačena. Dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak, a Gospić proživljavao četvrti sušni mjesec zaredom, jug je bio potopljen.
U Dubrovniku je zabilježen povijesni meteorološki događaj: od 16. do 27. studenog trajao je neprekinuti niz kišnih dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine. Samo u studenom palo je 190 litara kiše po četvornom metru, 35 % više od prosjeka. S druge strane, u Osijeku je zabilježena jedna od najsušnijih jeseni u zadnjih šest godina.
Cijela 2025. godina nastavlja trend globalnog zatopljenja. Srednja temperatura zraka u prvih 11 mjeseci u većini je Hrvatske za oko 1 °C viša od prosjeka.
Preliminarni podaci svrstavaju ovu godinu među najtoplije u povijesti mjerenja: u Splitu je toplija bila samo prošla godina, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu je treća najtoplija, u Dubrovniku i Rijeci četvrta, a u Zagrebu peta najtoplija otkad postoje mjerenja.
Pred nama je vjerojatno još jedna blaga zima, no s promjenjivim karakterom. Neće nedostajati ni sunčanih i suhih razdoblja, ali ni povremenih hladnih prodora s kišom i snijegom.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+