Većina još u minusu: Sanacija nije lijek za dugove zdravstva

Sanacija bolnica od 6,5 milijardi kuna, kojima je država pokrila dugovanja zatečena državnom revizijom krajem 2011., završila je prošle godine.

Plan je bio do kraja 2017. riješiti dospjele dugove od 1,5 milijardi kuna, a do 30. lipnja 2016. rokove plaćanja svesti u zakonske okvire od 60 dana. Potom je trebalo bolnice vratiti na upravljanje županijama. No sanacija se ukida jer nova Vlada nije zadovoljna njezinim učincima. Neke su bolnice, naime, napravile nove dugove od oko dvije milijarde kuna. Bolnice bi se trebale vratiti županijama, koje nemaju ništa protiv toga da im se vrate osnivačka prava i upravljanje županijskim bolnicama, no očekuju da im se vrate bez novih dugova.

Uz to, državna revizija je u prošlogodišnjem izvješću iskazala kako sanacija nije donijela zamišljene uštede te je zbog toga Vlada želi prekinuti. Za sanaciju zdravstvenih ustanova utrošeno je 3,5 milijardi kuna, a za sanaciju gubitaka HZZO-a gotovo tri milijarde kuna. 

Ista kazna za sve

- Ciljevi sanacije zdravstva koji se odnose na ispunjavanja novčanih obveza unutar zakonskih rokova te reorganizaciju i racionalizaciju poslovanja nisu postignuti, iako su za sanaciju zdravstva utrošena značajna sredstva, jer su dospjele obveze saniranih zdravstvenih ustanova i HZZO-a i nadalje značajne - stoji u izvješću državne revizije.

Iako nisu sve bolnice uludo trošile državni novac (neke su uspjele smanjiti višedesetljetna dugovanja), sve će ih snaći ista “kazna”. I uspješnima se zatvara državna blagajna, mijenja se vodstvo, a reforme koje su započeli neće moći dovršiti.
S druge strane, ima i onih koje su, unatoč golemim novcima iz državne blagajne, ponovno napravile astronomske dugove. Apsolutni rekorder je Klinički bolnički centar Zagreb koji je krajem 2012. bio u minusu 567 milijuna kuna, a do kraja 2015. nagomilao je 1,3 milijarde kuna duga.

Država je za njegovu sanaciju izdvojila golemih 672 milijuna kn.

Pozitivan primjer

Opća bolnica “Dr. Ivo Pedišić” iz Siska, koju je bivši ministar Varga isticao kao pozitivni primjer sanacije, imala je 2012. dug od 51 milijun kuna, no do kraja 2015. povećala ga je na 89 milijuna kuna. Na sanaciju je potrošeno 72 milijuna kuna. Oni su broj zaposlenih smanjili za 50-ak, uveli nove usluge, a smanjili su i liste čekanja. No čini se kako to nije bilo dovoljno da riješe dugove.

Opća županijska bolnica Požega je 2012. godine imala ukupne obveze 22 milijuna kuna, a krajem 2015. to se povećalo na 37 milijuna kuna. Država je na bolnicu potrošila 35 milijuna kuna. Klinička bolnica Dubrava Zagreb dugovala je 164 milijuna kuna, a u tri godine to je “podebljala” na 200 milijuna kuna. Na sanaciju je iz džepova građana otišlo 205 milijuna kuna. 
Klinički bolnički centar Split dugovao je 2012. oko 260 milijuna kuna, a dug su povećali u tri godine na 290 milijuna, unatoč sanaciji od 315 milijuna kuna. Opća bolnica Karlovac, koja je tijekom tri godine sanacije zaposlila nove liječnike, imala je nepredviđenih troškova obnove zgrade zbog nevremena te je 2012. završila s minusom od gotovo 37 milijuna kuna.
U tri godine dug su produbili za 300.000 kuna, dok su za sanaciju od države dobili 34 milijuna.

Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica je krajem 2012. dugovala 53 milijuna kuna, a tri godine kasnije taj je dug porastao na 59 milijuna kuna, iako je na sanaciju otišlo 66 milijuna kuna. 

Opća županijska bolnica Našice je krajem 2012. bila u minusu 10 milijuna kuna, a kraj 2015. dočekala je s 21 milijunom kuna u minusu. Na sanaciju je otišlo gotovo 14 milijuna kuna.

Klinički bolnički centar Osijek imao je 190 milijuna kuna obveza krajem 2012., a posljednjeg dana 2015. godine obveze su iznosile su 263 milijuna kuna. Unatoč tome, dug je povećan za 73 milijuna kuna, iako je sanacija iznosila gotovo 240 milijuna kuna.

Opća županijska bolnica Vukovar u 2013. godinu i sanaciju ušla je s dugom od 36 milijuna kuna. Iako je iznos sanacije te bolnice iznosio 49 milijuna kuna, početak 2016. ova je bolnica dočekala s obvezama od 56 milijuna kuna.

Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod imala je dugove od 63 milijuna kuna, a do kraja 2015. to se popelo na gotovo pa dvostrukih 123 milijuna kuna. U spašavanje bolnice utuklo se 86 milijuna kuna.

Opća bolnica Pula je krajem 2012. dugovala 134 milijuna, a u tri godine dug je narastao na 151 milijun kuna. Na sanaciju je potrošeno 162 milijuna kuna. U gradu kažu kako je do gomilanja gubitaka došlo zbog smanjenja limita od HZZO-a i kredita podignutog prije pet godina.

I 'Hrvatski ponos' u dugu

Opća bolnica Šibensko-kninske županije je krajem 2012. dugovala 82 milijuna kuna, a 2015. taj se dug povećao na 111 milijuna kuna, dok je na sanaciju iz državnog proračuna otišlo 74 milijuna kuna.

Opća bolnica “Hrvatski ponos” Knin je krajem 2012. dugovala 6 milijuna kuna, a taj se iznos u tri godine povećao na nevjerojatnih 16 milijuna kuna, iako je na njezin “oporavak” potrošeno gotovo 10 milijuna kuna.

Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” bila je u minusu oko 75 milijuna kuna, a do kraja 2015. dug se popeo na 97 milijuna kuna, iako je na spašavanje bolnice otišao 91 milijun kuna.

Klinika za dječje bolesti Zagreb imala je dug od 34 milijuna kuna, a do kraja 2015. porastao je na 44 milijuna kuna, iako je na sanaciju potrošeno 34 milijuna kuna.

Neke su bolnice ipak ozbiljno shvatile državnu injekciju pa su dugove uspjele smanjiti.
Tako je Klinička bolnica Merkur imala dug od 126 milijuna kuna, a do kraja 2015. smanjila ga je na 101 milijun kuna, dok je za sanaciju dobila 128 milijuna kuna. Županijska bolnica Čakovec dugovala je 62 milijuna kuna krajem 2012., a do kraja 2015. smanjili su dug na 37 milijuna kuna. Na sanaciju je otišlo gotovo 73 milijuna kuna. Na sanaciju je potrošeno 17 milijuna kuna.

Pozitiva: S -188 na -155 milijuna

Opća bolnica Zadar je 2012. završila s minusom od 131 milijun kuna, a 2015. je dug smanjila na manje od 74 milijuna kuna. Država je na nju potrošila 144 milijuna kuna.

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice dugovao je 263 milijuna kuna, a dug je do kraja 2015. ostao 260 milijuna. Na sanaciju je potrošeno 264 milijuna kuna. Opća bolnica Zabok je krajem 2012. dugovala 36 milijuna kuna, a do kraja 2015. smanjili su dug na 24 milijuna kuna. Iznos sanacije bio je 44 milijuna kuna.

Opća bolnica Dubrovnik je krajem 2012. dugovala 106 milijuna kuna, a dug je do kraja 2015. smanjen na 97 milijuna kuna. Iz proračuna je na sanaciju otišlo gotovo 125 milijuna kuna.

Klinički bolnički centar Rijeka dugovao je 188 milijuna kuna, a u tri godine smanjio je dug na 155 milijuna kuna. Na spašavanje posrnule bolnice potrošeno je 204 milijuna kuna. Opća bolnica Varaždin bila je dužna gotovo 152 milijuna kuna. Prije gotovo tri godine pripojene su joj Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i bolnica za plućne bolesti te TBC Klenovnik sa svojim dugovima, a zajedno su 2015. uspjele završiti sa smanjenim dugom od 109 milijuna kuna. Na sanaciju je potrošeno 182 milijuna kuna.