Na Kijev svakodnevno padaju rakete. Struje nema, ljudi se smrzavaju. Mnogi spavaju po metroima, ljudi se okupljaju po parkovima gdje pale vatre da se ugriju. Svemu tome četiri godine svjedoči i Anica Djamić
RAT U UKRAJINI
VELIKI RAZGOVOR Veleposlanica RH iz Kijeva o životu u mraku i hladnoći: 'Ukrajinu neće slomiti'
Čitanje članka:
3
min
Kad osjetite da vam je negdje mjesto, onda tamo i ostajete, rekla nam je hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić opisujući svoju odluku koja je postala simbolična za njezin mandat u ratnom Kijevu. Dok su mnogi strani diplomati u prvim danima ruske agresije napuštali ukrajinsku prijestolnicu, Djamić je ostala.
Četiri godine nakon početka rata Ukrajina živi dijelom raseljena, bilo u izbjeglištvu bilo prognana unutar vlastitih granica, i svakodnevno se suočava s uzbunama i raketiranjima. Ruski dronovi i rakete gađaju energetsku infrastrukturu ostavljajući Ukrajince u mraku i zimi.
Pokretanje videa...
01:16
Ipak, kako kaže veleposlanica, zemlja uz pomoć stranih partnera nastavlja živjeti i iščekuje kraj sukoba.
- Cijelim Kijevom, a vjerujem da je u većini gradova tako, nestanci struje nadomještaju se generatorima. Javna rasvjeta je svedena na minimum, ili je potpuno isključena, kao neophodna mjera štednje. Život, usprkos uvriježenome mišljenju, nije stao nego se nastavlja u mjeri u kojoj je to moguće - kaže Djamić.
Zima je, priznaje, jedan od najtežih ispita za građane. Nakon ponovnih napada na energetsku infrastrukturu stotine timova rade na obnovi mreže, a tisuće stanova ostaju bez struje usred vala hladnoće.
- Sigurno da je vrlo teško trpjeti hladnoću i do -20. Nedavno smo se našalili rekavši da je temperatura zraka u Hrvatskoj jednaka onoj u njihovim stanovima - kaže nam veleposlanica. U gradu niču improvizirani punktovi pod šatorima.
- U njima se građani mogu ugrijati, popiti čaj, porazgovarati. Čini se da je solidarnost, uz pomoć koju daje grad ili država, ključna za preživljavanje - dodala je Djamić.
Gledano iz ukrajinske perspektive, prioriteti su jasni.
- Trenutačno je najpotrebnije popraviti razorenu infrastrukturu, pribaviti generatore, kao i osigurati učinkovitu obranu od strane Ukrajine. Svi partneri, a među njima i Hrvatska, rade na tome - govori nam veleposlanica.
Hrvatska vlada redovito šalje pakete pomoći, što je, ističe, u Ukrajini itekako prepoznato. Najnoviji paket, od početka godine, uključuje donaciju stotinu mobilnih uređaja za rezanje metala domaćeg proizvođača Vulkan 10 s pripadajućim materijalom te elektromagnetsku opremu za ukrajinsku energetsku kompaniju DTEK.
Unatoč ratnoj svakodnevici, veleposlanica ističe da postoje trenuci koji nadilaze tragediju.
- Usprkos ratnoj tragediji, ipak je mnogo više lijepih trenutaka. Vidjeti osmijeh i sreću na nečijem licu, vidjeti da ste nekome olakšali patnju, nema cijene! Sve su to potezi kojim ste utkani u nečiji život - kaže.
Upravo ti susreti, dodaje, daju snagu i njoj i njezinim suradnicima.
Prema podacima veleposlanstva, u Ukrajini trenutačno boravi četrdesetak hrvatskih državljana.
- S njima smo u redovitom kontaktu, posebno u pogledu njihovih potreba. Koliko nam je poznato, ozlijeđenih nema. Sa svima nama hrabro prolaze kroz ovu tragediju rata - govori veleposlanica. I rad diplomatske misije prilagođen je ratnim uvjetima.
- I hrvatsko veleposlanstvo, poput svih drugih, prilagodilo se radnim rasporedom na nove uvjete. Za nas je najvažnije pratiti sastanke, posebno u domeni naših prioriteta, kao i biti dostupni za sve potrebe hrvatskih državljana - kaže nam.
Sjećanje na početak invazije i danas je živo.
- Sve je krenulo u noći 24. veljače oko četiri sata, tad su se čule prve eksplozije u Kijevu. Bilo je to vrlo neugodno iskustvo za sve. Prema ranijem dogovoru, djelatnici su se okupili u veleposlanstvu i počeli planirati daljnje korake - rekla nam je ranije.
- Prva pomisao bila je kako evakuirati hrvatske građane koji su se zatekli u Ukrajini. Naš je broj bio svima dostupan i u idućim danima, pa i tjednima posredovali smo u evakuacijama - kaže. Napominjem da smo tad evakuirali i građane Ukrajine koji su nam se obratili s takvim zahtjevom. Odlazak iz zemlje, kaže, nikad nije bio opcija. U dogovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem veleposlanstvo je privremeno izmješteno u Lavov.
- Tamo smo bili dva mjeseca. Naš je ured tad bila moja hotelska soba, jedno računalo i mobitel - govori. Povratak u Kijev 8. svibnja 2022. pamti kao jedan od najemotivnijih dana.
- Premijer je tog dana posjetio Ukrajinu i simbolično podignuo zastavu ispred veleposlanstva. Suze su potekle same. Od tada pa do danas veleposlanstvo djeluje u Kijevu - kaže nam veleposlanica.
Iskustvo agresije na Hrvatsku prije tridesetak godina i osobna empatija prema Ukrajincima snažno su utjecali na njezinu odluku.
- Vjerojatno je presudilo iskustvo agresije na Hrvatsku 30-ak godina ranije, kao i empatija za ovaj narod koji se našao u ratnom vihoru. Tek se poslije pokazalo koliko Ukrajinci cijene odluku pojedinih diplomata da ne napuštaju zemlju - kaže veleposlanica.
Djamić je jedna od najiskusnijih hrvatskih diplomatkinja, bila je savjetnica predsjednika Stjepana Mesića, predstavnica Hrvatske pri Vijeću Europe te veleposlanica u Švedskoj, Litvi i Latviji, prije nego što je 2018. imenovana veleposlanicom u Ukrajini. Danas njezin rad obilježavaju i diplomatski napori u ratom zahvaćenoj zemlji. Ukrajina i Rusija nedavno su zaključile novu rundu razgovora u Abu Dhabiju i pristale na veliku razmjenu zarobljenika, prvu u pet mjeseci. Rat je u gotovo četiri godine odnio stotine tisuća života, a Rusija i dalje drži oko petinu ukrajinskog teritorija.
U takvim okolnostima svaka vijest o pregovorima nosi težinu. - Završetak rata ovisit će o uspješnim pregovorima. A koliko će brzo ti pregovori biti uspješni, ovisi o pregovaračima. Za sada se pregovori vode i sve strane ulažu napore sa svrhom završetka rata, koji nikome nije donio dobra - poručuje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
