Maduro srušen, Venezuela u kaosu! Tko će preuzeti kontrolu? Oporba spremna, vojska neodlučna, SAD oduševljen uspjehom. Zemlja na rubu građanskog rata
TRI SU SCENARIJA
Budućnost Venezuele nakon Madura: Tko će sada preuzeti vlast u zemlji na rubu kaosa?
Čitanje članka:
3
min
Nakon dramatične američke vojne operacije kojom je s vlasti svrgnut Nicolás Maduro, Venezuela se budi u novoj, neizvjesnoj stvarnosti. Dok Sjedinjene Države potvrđuju da je dugogodišnji autokrat u njihovim rukama i da mu slijedi suđenje, u Caracasu i diljem svijeta postavlja se ključno pitanje: tko sada preuzima kormilo? S oporbom koja tvrdi da je spremna, vojskom čija je odanost na kušnji i ustavom koji nudi vlastita rješenja, budućnost zemlje s najvećim svjetskim rezervama nafte je neizvjesna.
Američka operacija i sudbina Madura
Rano jutros stanovnike Caracasa probudile su eksplozije u blizini jedne od najvećih vojnih baza u gradu, nakon čega su uslijedili prekidi struje. Uskoro je stigla i potvrda iz Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump operaciju je nazvao "briljantnom", dok je državni tajnik Marco Rubio objavio da će se Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores suditi u SAD-u zbog optužbi za trgovinu drogom. Time je okončana višemjesečna eskalacija napetosti tijekom koje je SAD uveo pomorsku blokadu i rasporedio značajne vojne snage u Karibima, uključujući nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford.
Operacija je kulminacija Trumpove politike "maksimalnog pritiska" na režim koji Washington godinama smatra kriminalnim i nedemokratskim. Maduro, koji je na vlasti bio gotovo trinaest godina, preživio je brojne prosvjede, sankcije i pokušaje svrgavanja, vješto balansirajući između unutarnjih frakcija i oslanjajući se na potporu vojske i saveznika poput Kube, Rusije i Kine. Njegovim odlaskom otvara se golem vakuum moći.
Oporba polaže pravo na vlast
S druge strane, venezuelanska oporba tvrdi da ima spreman plan za tranziciju. U središtu pozornosti je María Corina Machado, dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja je postala simbol demokratskog otpora. Nakon što je u prosincu pobjegla iz zemlje kako bi primila nagradu u Oslu, Machado je poručila da je oporba spremna za "uređenu i mirnu tranziciju" čim Maduro ode.
Ona podržava Edmunda Gonzáleza Urrutiju, diplomata u egzilu u Španjolskoj, kao legitimnog predsjednika izabranog na spornim izborima 2024. godine. Machado je izjavila da ju je González pozvao da preuzme dužnost potpredsjednice u novoj vladi.
- Uvjerena sam da će velika većina venezuelanskih oružanih snaga i policije, čim tranzicija započne, poštovati naredbe nadređenih koje će imenovati civilna vlast, propisno izabrana od strane Venezuelanaca - izjavila je Machado.
Njezini suradnici navodno su već predstavili američkim i drugim stranim vladama detaljne planove za prvih stotinu sati i dana nakon pada režima, fokusirajući se na stabilizaciju zemlje i hitne humanitarne mjere.
Tri scenarija za budućnost
Unatoč optimizmu oporbe, put prema stabilnosti prepun je prepreka, a analitičari ističu tri moguća scenarija.
Prvi je ustavni put, prema kojem bi vlast, u "apsolutnoj odsutnosti" predsjednika, trebala preuzeti potpredsjednica Delcy Rodríguez. Njezina je zadaća u roku od trideset dana organizirati nove izbore. Međutim, Rodríguez je izjavila da vlada ne zna gdje se nalaze predsjednik i prva dama, a malo je vjerojatno da bi oporba ili međunarodna zajednica prihvatile kontinuitet vlasti iz Madurovog najužeg kruga.
Drugi scenarij je kolaps režima i preuzimanje vlasti od strane oporbe, predvođene Gonzálezom i Machado. Taj scenarij ovisi o ključnom faktoru - potpori vojske. Iako Machado vjeruje da će joj se vojska prikloniti, to je daleko od sigurnog. Godinama je vojno vodstvo bilo stup Madurove vlasti, nagrađivano pozicijama i udjelom u unosnim poslovima, legalnim i ilegalnim.
To otvara treću i najopasniju mogućnost: vojni udar. Aktualni ministar obrane, Vladimir Padrino López, osudio je američku akciju.
- Ova invazija predstavlja najveće zgražanje koje je naša zemlja pretrpjela - rekao je, dodavši da će se Venezuela oduprijeti stranim trupama.
Njegova izjava sugerira da bi se dio vojske mogao oduprijeti promjenama, što bi zemlju moglo gurnuti u još dublji kaos ili čak građanski rat.
Naslijeđe uništene zemlje
Tko god preuzme vlast, naslijedit će zemlju u ruševinama. Venezuela je izgubila gotovo tri četvrtine svog gospodarstva od 2013. godine. Više od dvadeset milijuna ljudi živi u siromaštvu, bez adekvatnog pristupa hrani, lijekovima i osnovnim uslugama. Zbog represije i beznadnosti, gotovo osam milijuna Venezuelanaca pobjeglo je iz zemlje, stvarajući jednu od najvećih migrantskih kriza na svijetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
