Vlada ne sluša Savjet, oštrije mjere tek nakon Vukovara? 'Ne postoji dobro vrijeme za zarazu'

Brojevi govore u prilog stagnaciji novozaraženih, a zdravstvo može podnijeti pritisak, poručili su nam prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković i ministar zdravstva Vili Beroš. Velik broj hospitaliziranih, i onih na respiratoru, koji stalno raste, posljedica su zaraze od prije nekoliko tjedana, rekao je ministar.

Je li to doista tako, pitali smo nekoliko vrhunskih stručnjaka, koje je upravo Vlada pozvala da sjede u njenom znanstvenom savjetu za koronu. Njihova mišljenja odudaraju od relaksirane politike Stožera i Vlade. Hoće li ih konačno poslušati, i to prije nego što bude kasno? Stožer odlučuje sam, Vladin savjet u donošenju mjera ne sudjeluje, no iz odgovora nekih njegovih stručnjaka zaključuje se da stanje nije onakvo kakvo nam serviraju. Neslužbeno se može čuti da bi moglo doći do uvođenja dodatnih mjera, ali tek nakon obilježavanja obljetnice stradanja Vukovara. Nije poznato kojih, no na raspolaganju je više mogućnosti.

Može se ići na prebacivanje srednjih škola na online nastavu, na ograničavanje okupljanja na najviše 15 ljudi, dodatno ograničavanje rada ugostiteljskih objekata navečer, neslužbeno se čuje unutar Savjeta. No ništa od toga sigurno neće biti uvedeno prije Vukovara, zbog čije je obljetnice Stožer, odnosno politika još jednom progledala kroz prste masovnom okupljanju. Izgubili smo kontrolu nad pandemijom i ne znamo stvaran broj zaraženih, kaže nam dio Vladinih savjetnika, a tteba razmišljati i o cjelokupnom restrukturiranju gospodarstva jer će korona još dugo biti s nama.

'GUBI SE POVJERENJE' Stožer odlučio da za Kolonu sjećanja nema ograničenja ljudi, zastupnici podijeljeni oko toga

Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković”, kaže kako odobrenje cjepiva neće prekinuti krizu u jednom danu.

Opet širenje virusa iduće jeseni

Ako, primjerice, na proljeće ili ljeto jedno ili više cjepiva bude odobreno, nada se da će do iduće jeseni biti cijepljeni zdravstveni radnici i ugroženi dio populacije, ali virus će opet iduću jesen početi sa širenjem. Trebat će, kaže, razmisliti o strategijama kako spriječiti širenje virusa u budućnosti. Samo kontrolom pandemije, zaključuje, možemo spasiti ekonomiju. Bolesni ljudi koštat će zdravstveni sustav puno više nego što će nas koštati mjere kojima bismo virus držali pod kontrolom, kaže. Docentica Petra Klepac, znanstvenica Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, kaže da za Hrvatsku nema indikacija da će kolektivni imunitet biti dosegnut brzo.

- Nemamo seroloških studija u Hrvatskoj koje bi pokazale trenutačnu situaciju, a iz drugih zemalja možemo vidjeti da su daleko od kolektivnog imuniteta. No u kolektivni imunitet se nikako ne možemo pouzdati jer korona virusi do dugotrajnog imuniteta - ne dovode. Prema trenutačnim studijama, možemo očekivati da on nakon blagih simptoma COVID-a traje u prosjeku manje od tri mjeseca, a kod ozbiljnih slučajeva dulje - prema srodnim virusima (SARS I MERS) očekujemo da imunitet nakon ozbiljnih simptoma može trajati oko godinu, dvije - kaže docentica Klepac.

VIDEO: STOŽER Capak na presici: 'Upisivanje vjerojatnih slučajeva ne ide u ovaj broj novozaraženih'

Uzdati se u kolektivni imunitet kod virusa koji najvjerojatnije ne dovodi do dugotrajnog imuniteta nema smisla, dodaje, a da ne govorimo o tome kako bi kolektivni imunitet kao strategija bila apsolutno neetična i neprihvatljiva, zaključuje. Kako je već ranije upozorila za 24sata, brojevi ljudi na respiratoru upućuju na to da u sljedeća dva-tri tjedna bolnice čeka golemi pritisak i da bi se uskoro moglo dogoditi da će doktori morati donositi vrlo teške odluke. Prof. dr. sc. Ozren Polašek, također član Vladina znanstvenog savjeta i profesor javnog zdravstva na splitskome Medicinskom fakultetu, kaže da nam panika ne treba, ali moramo biti spremni na uvođenje korektivnih mjera kad se za tim pojavi potreba.

Paradoksalno, mjere znače slobodu

- Osobno vjerujem da bismo Božić 2021. mogli svi dočekati na način na koji ga se sjećamo. Iskreno mu se radujem, bez maske. Ne postoji, odgovara, “bolje” ili “lošije” vrijeme za zaraziti se, “idealno” vrijeme za to je - nikad. Na pitanje je li virus mutirao, odgovara kako se nije mijenjao u tolikoj mjeri da bi nam mogao objasniti obrazac epidemije koji vidimo.

- Znanstvenici koji zagovaraju ovaj pristup nisu u pravu, jer bi promjena virusa najvjerojatnije dovela do jednosmjernog povećanja ili smanjenja smrtnosti ili zaražavanja, a ne bi dovela do pojave valova koje sad vidimo. Ono što se promijenilo je niz drugih okolnosti, poput boljih ishoda liječenja, bolje reakcije sluznice tijekom ljeta, no i dalje nam je glavna odrednica širenja epidemije kontakt sa zaraženom osobom. Jedna od mjera koju svi možemo poduzeti je smanjenje broja ljudi s kojima smo u bliskom kontaktu - kaže dr. Polašek. U konačnici, paradoksalno, mjere su tu da nam omoguće najveću razinu slobode u epidemijskoj situaciji u kojoj smo se našli i tako ih treba shvatiti, zaključuje. Doza virusa na sluznicama je presudan čimbenik u razvoju bolesti, pojašnjava.

- U ovom trenutku smatramo da zaražavanje manjom količinom virusa može dovesti do blaže kliničke slike. Ovo znači da je pridržavanje mjera socijalnog distanciranja i dalje jedan od najboljih alata za kontrolu epidemije - zaključuje dr. Polašek.

Spašavanje života i zdravstvenog sustava sigurno čuva ekonomiju/ gospodarstvo, a ne obrnuto, smatra i prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr.Andrija Štampar”. Pametno je, kaže, raditi na infrastrukturi za rad od kuće, odnosno rad izvan ureda.

NOVI PODACI STOŽERA Imamo 1529 novooboljelih, preminulo je 38 pacijenata

Koronu nije 'bolje što prije odraditi'

- Potrebno je razmišljati kako smanjiti velika okupljanja ljudi koji su u bliskom kontaktu. Vjerujem da ćemo uskoro imati efikasno cjepivo, no bez obzira na to proći će još neko vrijeme dok ne procijepimo dovoljan broj ljudi za postizanje kolektivnog imuniteta, a i kad riješimo ovu epidemiju, imamo dobru pouku za budućnost - zaključuje dr. Kolarić.

Nijedna zemlja u svijetu nema strategiju puštanja infekcije kako bi se dostigao kolektivni imunitet jer je ta strategija skupa, plaća se velikim brojem izgubljenih ljudskih života, upozorava dr. sc. Andreja Ambriović Ristov. Nikako nije dobro razmišljati o ovoj bolesti na način “bolje je da je što prije odradim”. Istina je, kaže, da mladi imaju lakše simptome nego stariji, ali nije isključeno da i mladi budu teško bolesni. Posljedice koje ostavlja ova bolest prisutne su u svim dobnim skupinama, a za neke još ni ne znamo. Stvaranje ugrušaka je jedna od relativno čestih posljedica.