Vlada odbila Možemo! i njihov prijedlog Zakona o digitalnoj sigurnosti djece: 'Nije usklađen'

Vlada Republike Hrvatske odbila je podržati Prijedlog zakona o digitalnoj sigurnosti djece, objavili su u ponedjeljak nakon telefonske sjednice. Predložio ga je klub zastupnika strane Možemo!, a iako su u početku rekli kako je to i njima važna tema, ocijenili su da se u velikoj mjeri preklapa s postojećim propisima, nije usklađen s europskim zakonodavstvom te ne donosi sustavan i provediv okvir zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju.

U obrazloženju na nekoliko stranica istaknuli su kako je zaštita djece na internetu već integrirana u niz strateških i zakonodavnih dokumenata te da digitalna transformacija predstavlja jedan od četiri ključna strateška cilja države. Taj proces temelji se na digitalizaciji javne uprave, razvoju digitalnih kompetencija građana i jačanju konkurentnosti gospodarstva.

Vlada podsjeća da je strateški smjer definiran donošenjem Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, dok je zaštita djece dodatno obuhvaćena Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine.

PROMO Škola koja potiče djecu da uče glavom, srcem i rukama – evo kako izgleda nastava

Naglašava se i obveza usklađenosti s europskim propisima, prije svega s Digital Services Actom (DSA), Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) te Aktom o umjetnoj inteligenciji, koji već propisuju obveze platformi u zaštiti maloljetnika, uključujući mogućnost provjere dobi i upravljanje rizicima.

- DSA je u Hrvatskoj proveden posebnim zakonom, pri čemu je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti imenovana nacionalnim koordinatorom za digitalne usluge, dok je nadzor nad zaštitom osobnih podataka u nadležnosti Agencija za zaštitu osobnih podataka - navode u svom odgovoru.

Vlada upozorava da predloženi zakon zanemaruje europski okvir za digitalni identitet i razvoj Europske digitalne lisnice, koja bi trebala omogućiti sigurnu i standardiziranu provjeru dobi bez otkrivanja identiteta korisnika. Nacionalna digitalna lisnica, ističu, očekuje se 2027. godine, a tek tada će biti stvoreni tehnički preduvjeti za sustavnu provjeru identiteta u digitalnom prostoru.

Prevencija digitalnog nasilja i zabrana mobitela

Kada je riječ o borbi protiv digitalnog nasilja, Vlada tvrdi da sustav već funkcionira kroz međuresornu suradnju obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i unutarnjih poslova. Mjere su uključene u obrazovne kurikulume, Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine te posebne preventivne projekte.

Najavljena je i izmjena pravilnika kojom će se u osnovnim školama zabraniti korištenje mobilnih uređaja, osim u iznimnim slučajevima uz odobrenje škole. U srednjim školama zabrana će se odnositi na vrijeme trajanja nastave, uz mogućnost strožih pravila prema kućnom redu.

Vlada smatra da predloženi zakon također nije izrađen u skladu s nomotehničkim pravilima, da ne precizira jasno kategorije digitalnih sadržaja (poput društvenih mreža, online igara ili kockanja) te da ne donosi integrirani pristup koji bi obuhvatio javnozdravstvenu, edukacijsku i psihosocijalnu dimenziju zaštite djece.

POKRENITE SE! Alarmantni rezultati testiranja u Zagrebu: 90 posto ljudi imalo prekomjernu tjelesnu masu

Također upozorava da bi njegovo donošenje dovelo do preklapanja nadležnosti više ministarstava i dodatnog administrativnog opterećenja bez stvarnog učinka.

Zaključno, Vlada poručuje kako će nastaviti jačati digitalnu pismenost i sigurnost djece kroz postojeće strateške dokumente i europski regulatorni okvir, ali predloženi zakon, u sadašnjem obliku, ne podržava.