Vlada odobrila MORH-u 28 milijuna za održavanje Rafalea

Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost Ministarstvu obrane (MORH) za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna do 2029. godine za kontinuirano održavanje eskadrile višenamjenskog borbenog aviona Rafale, prateće opreme i nabavu dodatne opreme u iznosu od oko 28 milijuna eura.

"Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale, Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavom zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabave sustava za pripremu misije elektroničkog ratovanja za avion Rafale, koje je obrambeno važno za RH radi osiguranja zahtijevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona", naveo je državni tajnik MORH-a Drago Matanović.

U skladu s tim, ukupne obveze MORH-a za razdoblje od 2026. do 2029. godine ukupno iznose 64.006.780 eura, od čega je današnjom odlukom za 2027., 2028. i 2029. određeno 28.035.428 eura.

Ugovor koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora sklopljen je 2024. godine s tvrtkom Dassault Aviation, koja je originalni proizvođač aviona.

Ministarstvo financija ustupilo SMŽ-u potraživanja prema Lječilištu Topusko 

Ministarstvo financija s osnova aktiviranih državnih jamstva ima potraživanja prema Lječilištu Topusko u iznosu od 4.653.842 eura, a Vlada je, uvažavajući njegovu stratešku važnost, ta potraživanja odlukom ustupila Sisačko-moslavačkoj županiji kao osnivaču, bez naknade.

U obrazloženju je istaknuto kako ranija odluka o pretvaranju potraživanja u udjele RH u kapitalu Lječilišta nije bila provediva jer Lječilište nije trgovačko društvo, već zdravstvena ustanova.

Također je navedeno kako Lječilište Topusko, uz svoju osnovnu djelatnost liječenja i rehabilitaciju, ima i velike mogućnosti za razvoj zdravstvenog, kongresnog i ostalih vidova turizma zbog posebnih prirodnih uvjeta, odnosno liječenja prirodnim faktorima.

Govoreći o tijeku obnove nakon potresa, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je na obnovu javne i privatne imovine sveukupno utrošeno 4,91 milijardi eura, od čega 2,93 milijardi za zagrebački potres, a 1,98 za petrinjski potres.

Poništen postupak davanja koncesije

Vlada je poništila postupak davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene Podrola-Rakalj i koncesije za ograničenu eksploataciju u svrhu sanacije eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena "Podrola".

Naime, sagledavanjem prostorno-planske i druge dokumentacije utvrđeno je da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje odluke o koncesiji za eksploataciju, tzv. rudarsku koncesiju, te bi se koncesija mogla dati samo za industrijsku luku kako bi se otpremile deponirane zalihe mineralne sirovine.

No, donošenjem odluke samo u odnosu na koncesiju za industrijsku luku dovelo bi se u pitanje ispunjavanje načela postupka davanja koncesije, odnosno temeljnih načela iz Ustava RH te Ugovora o funkcioniranju EU, a posebice načela tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i transparentnosti.

"S obzirom na to da u trenutku objave obavijesti o namjeri davanja koncesije, davatelj koncesije nije imao sve potrebne informacije koje bi dovele do sadržajno bitno drukčije obavijesti o namjeri davanja koncesije, nastali su razlozi za poništenje postupka davanja koncesije", pojasnio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.

Izmjene zbog promjena u sustavu državne uprave 

S obzirom na promjene u sustavu državne uprave, Vlada je izmijenila Odluku o utvrđivanju sastava Povjerenstva Vlade za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija i troškovima postupka pred Povjerenstvom te je, s obzirom na protek vremena od posljednjeg imenovanja, revidirala sastav Povjerenstva.

Za predsjednika Povjerenstva imenovan je Krešimir Orešković, a za članove: Sanja Dumbović Gajić i Željka Šaškor kao predstavnice DORH-a; Zdenko Pajić, Rafael Jauk, Katarina Serdar, Ana Palm Jelečanin, Nikša Matić, Robert Mišić i Josip Alfirević kao predstavnici Ministarstva pravosuđa; Silvija Radoš kao predstavnica Ministarstva financija; Iva Sučević kao predstavnica Ministarstva graditeljstva te Katarina Fidermuc Rončević kao predstavnica Ministarstva gospodarstva.

Za tajnicu Povjerenstva imenovana je Paula Pospišil (Ministarstvo pravosuđa).

S obzirom na promjene u sustavu državne uprave, Vlada je također izmijenila Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između RH i Europske investicijske banke (EIB) o prijenosu mirovinskih prava u vidu naziva tijela.

Vlada je prihvatila dva izvješća o pregovorima za sklapanje Sporazuma o prijenosu mirovinskih prava između RH i EIB-a te između RH i Europskog investicijskog fonda (EIF).

Riječ je o prijenosu mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja zaposlenika koji prelaze iz mirovinskog sustava RH u EIB i EIF ili obrnuto. Konačno dogovoreni tekstovi identični su za obje institucije te su usuglašeni i konačni tekstovi predmetnih sporazuma, istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Prihvaćeno izvješće o radu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo 

Vlada je prihvatila i godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2025., u kojem je istaknuto kako su poslovi vezani za sigurnost i zaštitu civilnog zračnog prometa bili prioritetni poslovi Agencije.

Lani je izvršeno ukupno 736 nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, uz realizaciju od 98 posto u odnosu na planirani broj nadzora. Odvijanje zračnog prometa u RH lani je obilježeno daljnjim rastom broja putnika i letova.

Prihvaćeno je i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2025. godinu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je kako je riječ o strateškom tijelu za razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira koje procjenjuje, vrednuje i usklađuje javne politike u području obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja, daje preporuke za razvoj ljudskih potencijala, predlaže mjere usklađivanja politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja te potiče brojne povezane aktivnosti s potrebama tržišta rada.

Naveo je kako je u protekloj godini Vijeće održalo niz takvih aktivnosti, kao i stručne radionice te je nastavilo provoditi proaktivnu komunikacijsku politiku o primjeni i provedbi hrvatskog kvalifikacijskog okvira na svim razinama.