Voćari traže: Za otkup jabuka najmanje 65 centi po kilogramu

Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) smatra da bi se otkupne cijene konzumnih jabuka u ovoj sezoni trebale kretati minimalno između 65 i 70 centi po kilogramu, ovisno o sortimentu, jer ta cijena voćarima donekle omogućava opstanak i pokriva troškove za lanjsku proizvodnu godinu. "Teška proizvodna godina i vrlo nepovoljni klimatski uvjeti značajno su smanjili prinose u cijeloj EU, a u Hrvatskoj se preliminarno očekuje urod jabuka na nivou prošlogodišnjega", rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota. To znači da se očekuje urod od 65 tisuća tona.

Kaže da proizvođači jabuka ove sezone ključnu podršku očekuju od najvećih trgovačkih lanaca i otkupljivača, tako da otkupne cijene budu minimalno na razinama na kojima je započet otkup prošle sezone prije vladine odluke o fiksiranju cijene sorte gala.

Što prije ukinuti ograničenja cijena

"Ograničavanje cijena jabuke bilo koje sorte tržišno nepotrebno, jer je isključivo na štetu voćara i tu uredbu treba što prije ukinuti jer bi još jedna prodajna sezona pod fiksiranjem cijena učinila veliku štetu voćarima", tvrdi Markota.

Napominje kako su europski analitičari koji se bave jabukama konstatirali da je cijena proizvodnje kilograma jabuke u intenzivnoj proizvodnji prešla 70 centi po kilogramu. Nadalje, najave stručnjaka ukazuju da je prodajna cijena jabuke u proteklom razdoblju najmanje rasla u odnosu na drugo voće.

VELIKE ŠTETE Voćari u problemu: 'Prave zime nema, najezde su i smrdljivih martina, a gubici hrane golemi'

Stoga HVZ smatra da bi se otkupne cijene konzumne jabuka u ovoj sezoni trebale kretati minimalno između 65 i 70 centi po kilogramu, ovisno o sortimentu, jer ta cijena donekle omogućava opstanak i pokrivanje troškova za lanjsku proizvodnu godinu.

"Voćari se nadaju da će negativni trendovi u proizvodnji potaknuti otkupljivače i trgovce da cijene sav trud voćara u proizvodnji jabuka kako bi se ta vrlo značajna, ali i teška proizvodnja, mogla nastaviti idućih godina, a ne da voćari, izmoreni nepredvidivim vremenskim neprilikama i ucjenama s niskim otkupnim cijenama, na kraju odustaju od proizvodnje na što ukazuju i trendovi proteklih godina", kaže Markota.

Kuskunović: Proizvodnja u slobodnom padu

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže kako hrvatsko voćarstvo ovogodišnju berbu jabuka, najprodavanijeg voća u hrvatskim trgovinama, dočekuje opterećeno najavom mogućih niskih otkupnih cijena što bi proizvodnju moglo dodatno učiniti nekonkurentnom. 

Početkom kolovoza kreće berba sorte gala, a proizvođači već sada šalju upozoravajuće apele kako neće opstati bude li cijena u otkupu manja od 60 centi za kilogram, odnosno smatraju da bi trebala biti oko 70 centi.

Napominje kako u Hrvatskoj proizvodnja jabuka niz godina pada: u najboljim godinama proizvodilo se i više od 100 tisuća tona (uglavnom oko 90.000 tona) da bi zadnjih godina proizvodnja pala ispod 50 tisuća tona. Samodostatnost u proizvodnji za konzumnu potrošnju, kako je naveo, pala je na razini od 70 posto i taj će se trend po svemu sudeći nastaviti.

OGLASILA SE UDRUGA Voćari nezadovoljni provedbom mjere osiguranja voćnjaka od elementarnih nepogoda

Kuskunović kaže kako posebno brine što se iz godine u godinu smanjuju i površine s nasadima jabuka. Prije ulaska u EU, kako je naveo, imali smo preko 6.000 hektara nasada jabuka, a sada smo na oko 3.500 hektara, dok je u intenzivnoj proizvodnji, onoj koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče, svega oko 2.000 hektara. U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, pa je gotovo trećina manja od hektara.

Napominje kako ovisno o klimatskoj godini proizvodnja oscilira, što isto tako govori o problemima u primjeni tehnologija i novih znanja.

Zabrinjavajućim drži što je gotovo u potpunosti nestala ekstenzivna proizvodnja, odnosno proizvodnja u kućnim vrtovima ili je možda statistika više ne evidentira. Službeni podaci kažu da je 2000. godine bilo više od 17.000 tona u tom vidu proizvodnje, a lani tek nešto više od tisuću tona.

Hoćemo li ove godine jesti skupe jabuke ovisi prije svega o tome kakva će biti cijena kod naših konkurenata, uglavnom iz Poljske, koja je najveći proizvođač, smatra Kuskunović.