Vojni analitičar: 'Upad ruskih dronova u Poljsku nije slučajan'

Vojni analitičar Marinko Ogorec i predsjednik Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić u HRT-ovoj emisiji 'Studio 4' komentirali su razvoj europske i hrvatske vojne industrije iz programa SAFU, upad ruskih dronova u Poljsku te vojnu vježbu 'Zapad 2025' u Rusiji i Bjelorusiji.

Ogorec je ustvrdio kako upad ruskih dronova u Poljsku nije bio slučajnost, već kako je riječ o nečemu što je napravljeno s određenim ciljem, unatoč činjenici da se radi o dronovima koji nisu bili naoružani te kao takvi nisu predstavljali ozbiljnu prijetnju. Prema njegovu mišljenju, Poljaci i NATO predimenzionirano su reagirali.

- Loviti dronove koji su napravljeni od šperploče sa zrakoplovima F-16 ili F-35, to je kao da lovačkom puškom gađate roj muha koji vam je upao u dnevnu sobu. Naravno da su rezultati takvi - pojasnio je.

Govorio je i o velikoj ruskoj vojnoj vježbi 'Zapad 2025' te je istaknuo kako lanseri balističkih raketa Iskander u Kalinjingradu nisu novost:

- Iskanderi su i prije bili razmješteni u Kalinjingradskoj oblasti. Ova vježba je određen pritisak da dođe na do nekog odgovora. Kao što sam rekao, Rusi su očito dobili odgovore na svoja pitanja.

Gordan Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING-a, govorio je o dodjeli sredstava za razvoj europske vojne industrije. Na pitanje o tome je li komad kolača koji je Hrvatska dobila premalen (a riječ je od 1,7 milijardi eura od 800 milijardi), odgovorio je kako svaka država sama odlučuje koliko će ulagati u obranu, odnosno koliko će se zadužiti. Također smatra kako je to dobra prilika za obrambenu industriju:

- Rađaju se nove tvrtke i inicijative. Imamo mogućnost pogurati sredstva na razvoj umjetne inteligencije i dronova – poput Orqe.

Govoreći o planovima DOK-ING-a u nadolazećem razdoblju, Pešić je otkrio kako je došlo do restrukturiranja u tvrtki s ciljem stavljanja isključivog fokusa na područje sigurnosti i obrane. Cilj tvrtke jest pronalaženje tehnološkog i tržišnog partnera.

Ogorec smatra kako bi Hrvatska trebala prvo savladati osnove, a tek nakon toga razmišljati o naprednim projektima.

- Hrvatska razmišlja o AI-u, visokoj tehnologiji, a ne proizvodimo niti jedan jedini metak. Da bi bili samodostatni u slučaju bilo kakvog sukoba, moramo imati proizvodnju osnovnog temeljnog streljiva, streljačkog naoružanja, minobacačkih i topničkih granata. Ništa od toga ne proizvodim - upozorio je.

Prema njegovu mišljenju, Hrvatska bi mogla naći svoje mjesto u vojnoj brodogradnji, kao baza za remont ratnih brodova NATO-a: 

- Nakon oslobođenja Hrvatska je imala dobre kapacitete. Međutim, očito nije bilo interesa da se to zadrži i nastavi. Teško je nadoknaditi gubitak kapaciteta, ljudi i tehnologije.

Osvrnuo se i na stanje u tvrtki Đuro Đaković, rekavši kako je lako nabaviti tehnologiju, ali kako je jako teško vratiti kvalitetan kadar.