Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Iz WHO-a su nevali kako je najalarmantniji propust taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina
Već se stvara novi toplinski val nad Atlantikom. Prema prognozama, u Portugalu i južnoj Španjolskoj temperature će ovog tjedna dosegnuti 43 °C. Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplinski udar, dok se dijelovi središnje Azije već prže na temperaturama iznad 40 °C, upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge.
Zbog hitne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Europu sazvao je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i civilnih udruga. Kako navodi Kluge, više od 130 sudionika jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao izvanrednu javnozdravstvenu krizu, a ne samo kao običnu vremensku prognozu.
- Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano - istaknuo je Kluge te naveo primjere Italije koja prateći smrtnost u 45 gradova dobiva podatke u realnom vremenu, Španjolske koja surađuje s medijima oko komunikacije rizika, te Austrije, Belgije i Francuske koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.
Međutim, Kluge je upozorio na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči. Naveo je kako je najalarmantniji propust taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina.
- Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija. U nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi - rekao je.
Kluge naglašava da širom Europe domovi za starije, beskućnici i socijalno izolirani građani i dalje redovito ostaju izvan dosega pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene. Ipak, napominje kako je sastanak pokazao i jedan važan pozitivan pomak. Države su konačno počele povezivati službe za izvanredne situacije, urbaniste i ministarstva zdravstva i okoliša.
- Ta koordinacija unutar vlada, izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora, jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave. Sada radimo na dvije fronte: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine - zaključio je dr. Hans Henri P. Kluge.
24sata © 2026
