Zagreb objavio novi javni poziv stručnjacima za procjenu šteta
Grad Zagreb ponovno je objavio javni poziv stručnjacima za procjenu šteta od potresa, a rok za dostavu prijava je 30. srpnja, izvijestila je u petak zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić na konferenciji za novinare gradskog Stožera civilne zaštite.
Riječ je o "Javnom pozivu za sastavljanje Popisa stručnih osoba za procjenu šteta od prirodne nepogode - potresa", koji je objavljen na mrežnim stranicama Grada Zagreba i u javnim glasilima.
Kako bi taj posao završili što je moguće prije, Majić ističe kako je cilj Grada da se prijavi što više stručnih procjenitelja.
Podsjetila je da su 18. lipnja temeljem prijašnjeg Javnog poziva imenovali popis stručnih osoba za procjenu štete od potresa, takozvane vanjske suradnike procjenitelje te da su ugovor sklopili s njih 95, a očekuje se da će se s ugovoriti s još osam.
Majić je istaknula da su procjenitelji na teren krenuli 2. srpnja, a trenutno se pregledava Markuševec, gdje je bio epicentar potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka. Rekla je da je u Markuševcu za pregled prijavljeno 654 objekta, u kojima je 899 prijava za štetu.
Istaknula je da je do danas pregledano 239 objekata.
Majić je rekla da će se pregledi obavljati po gradskim četvrtima, a nakon Markuševca procjenitelji će doći u Gornju Dubravu.
Istaknula je da su danas na internetsku stranicu Grada Zagreba stavili i popis dokumenata koje građani kojima će doći procjenitelji moraju pripremiti. Zamolila je građane da pripreme dokumente jer će to ubrzati proces procjene štete od potresa.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozvao je građane da budu doma i odazovu se na te preglede koje rade.
- Da bi mi mogli odraditi taj dio posla, stavili smo sve raspoložive snage na teren i dodatnim pozivom nastojimo ubrzati to, ne na uštrb kvalitetnog i stručnog pregleda nego da napravimo što prije taj posao, jer s tempom i dinamikom do sada nismo zadovoljni. A građani nam mogu pomoći i ja ih prosim lijepo da prijave svoju štetu i da nam se jave - poručio je Bandić.
Vezano za saniranje posljedica potresa, zamjenik pročelnice Gradskog ureda za mjesnu samoupravu Alan Ordulj istaknuo je da je do danas izdano 4440 otpremnica građanima za podjelu građevinskog materijala, a trenutno su otvorena četiri dvorišta gdje građani mogu doći i zatražiti građevinski materijal.
Što se tiče zbrinjavanja osoba koje su najteže pogođene potresom, rekao je da je podijeljeno 54 stambena kontejnera koja su instalirana na njihovim područjima, spojena na struju i klimatizirana. Rekao je da se danas pojavila potreba za još 15 kontejnera koje će zatražiti od Nacionalnog stožera civilne zaštite. Treba i još devet "toi toi wc-a", a dosad ih je građanima podijeljeno 27. Podijeljeno je i 10 spremnika za pitku vodu.
Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić izvijestila je da i dalje besplatno parkiranje imaju svi Zagrepčani čiji su objekti dobili "crvenu" ili "žutu" naljepnicu.
Svi oni sa "crvenom" naljepnicom imaju pravo besplatnog parkiranja u javnim garažama na tri mjeseca s mogućnošću produženja za dodatna tri mjeseca, a to pravo ostvaruju slanjem e-maila na Zagrebparking i ishođenjem potvrde od Gradskog ureda za izgradnju grada. Svi oni sa "žutom" naljepnicom produžuju besplatno parkiranje svakih mjesec dana.
"Vlada razmatra sufinanciranje ili financiranje projektne dokumentacije za obnovu Zagreba"
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u petak kako Vlada razmatra sufinanciranje ili financiranje projektne dokumentacije za obnovu Zagreba nakon potresa, a njezino se ministarstvo zalaže za model sličan Zavodu za obnovu Dubrovnika.
- Razmatra se sufinanciranje ili financiranje projektne dokumentacije i nadzora, gdje bi s time osigurali podizanje standarda sigurnosti. Zakon u prvom redu treba riješiti ta načelna pitanja, a onda će se, ovisno o pojedinim programima obnove, donositi pojedine odluke - rekla je Obuljen Koržinek u razgovoru za N1 televiziju.
Dodala je kako vremenski rok početka obnove ovisi i tome kako će se, kojom brzinom i s kojom namjenom prikupljati sredstva.
- To je apsolutni prioritet svih resora koji su u to uključeni. Ne smije se zanemariti da će se pokretanjem građevinskog sektora možda otvoriti poslovi za građane koji su ostali bez posla, dakle to je zamašnjak. Koliko god je to ogroman trošak, to će pokrenuti neke dijelove gospodarstva - kaže Obuljen Koržinek.
O mogućnosti formiranja Zavoda za obnovu Zagreba kazala je kako se njezino ministarstvo zalagalo za model sličan Zavodu za obnovu Dubrovnika, ali drugi resori "nisu bili toliko za to".
- Grad Zagreb misli da bi trebalo iskoristiti postojeću infrastrukturu i urede Grada. Sada je veliko pitanje kako ćemo se pozicionirati, tražimo li jedno mjesto za organizaciju obnove i prikupljanje financija ili će to biti disperzirano, o tome se još vode razgovori - kazala je ministrica.
Podsjetila je da se dio sredstava od 200 milijuna eura već osigurao kroz zajam Svjetske banke, te da će se ići u međunarodno zaduživanje.
Dio će se financirati kroz financijsku perspektivu iz europskih fondova
- Vjerujemo da ćemo dio moći financirati kroz sljedeću financijsku perspektivu iz europskih fondova u dijelu u kojem će biti moguće povezati energetsku obnovu s protupotresnim ojačanjima - rekla je dodavši kako sve ovisi o pregovorima koji se trenutno vode u Bruxellesu.
- Dio će se financirati javnim sredstvima, nacionalnim izvorima ili sredstvima prikupljenim na financijskim tržištima, dio će ulagati vlasnici - istaknula je ministrica.
Na pitanje kojim će se omjerom ulaganja provesti obnova ustvrdila je da se o tome vodilo jako puno "politikantskog i površnog licitiranja".
- Za nama je kampanja, mislim da to sada treba ostaviti sa strane. Nemoguće je iskazati jednostavni omjer, niti su štete iste, negdje trebate malu sanaciju, negdje protupotresno ojačanje, negdje zamjensku kuću - kaže.
Na tvrdnju novinarke da mnogi građani očekuju odgovore jer je prošlo već 117 dana od potresa odgovorila je da se mora naći model koji će biti najučinkovitiji i smanjiti administraciju koja bi trebala biti transparentna.
- Kako će to biti operativno organizirano to ćemo vidjeti, možda čak ne niti u prvom čitanju. Ovdje treba dati priliku da se to raspravi u afirmativnoj raspravi - poručila je Obuljen Koržinek.
