Obavijesti

News

Komentari 8

Zagrebački HDZ traži povećanje subvencija za privatne i vjerske vrtiće od sedam milijuna eura

Zagrebački HDZ traži povećanje subvencija za privatne i vjerske vrtiće od sedam milijuna eura

HDZ-ov zastupnik ocjenjuje da je ukidanje demografske mjere roditelj-odgojitelj „bio pucanj u oba koljena aktualne gradske vlasti“, jer se na takav potez odlučila iako nije riješila infrastrukturu

VIDEO

Zagrebački HDZ-a predložit će putem amandmana na rebalans proračuna Grada Zagreba za 2023., povećanje subvencija za privatne i vjerske vrtiće za sedam milijuna eura, rekao je u srijedu Mislav Herman, HDZ-ov zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine.

„Ukoliko se ovaj amandman prihvati, sredstvima iz proračuna sufinancirat će se razlika između sudjelovanje roditelja i pune ekonomske cijene. Idemo roditeljima nadoknadit tu razliku tako da ih jednako košta, neovisno o tome apliciraju li na gradske vrtiće ili na one privatne i vjerske“, rekao je Herman na konferenciji za medije uoči sutrašnje sjednice Gradske skupštine.

U vrtiće u Zagrebu upisali 7604 djece, 2716 djece nije upisano
U vrtiće u Zagrebu upisali 7604 djece,  2716 djece nije upisano

U navedenim vrtićima još ima mjesta, pa bi se tim smanjio broj djece koja se neće uspjeti upisati u vrtiće u idućoj pedagoškoj godini, dodao je.

HDZ-ov zastupnik ocjenjuje da je ukidanje demografske mjere roditelj-odgojitelj „bio pucanj u oba koljena aktualne gradske vlasti“, jer se na takav potez odlučila iako nije riješila infrastrukturu.

Nove vrtiće plaća Vlada RH

Dok je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u više navrata naglasio da ne može istovremeno graditi nove vrtiće i nastaviti financirati spomenutu mjeru, Herman odgovora kako nove vrtiće ne plaćaju roditelji - odgojitelji, nego Vlada.

„Nove vrtiće plaća Vlada iz europskih sredstava, prvenstveno iz NPOO-a. Grad Zagreb je u startu aplicirao za 22 vrtića, a europska sredstva je dobio za njih 12, samo dokumentacije nije štimala. Nemojte zamagljivati javnost da su vam potrebna sredstva od roditelja odgojitelja“, poručio je.

Herman je kritizirao gradsku upravu i zbog obećanje o zatvaranju Jakuševca koje neće biti ispunjeno do kraja mandata.

Europska unije je još prije dvije godine objavila da neće financirati pogon za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada bez sortirnice i kompostane na istom mjestu,  podsjetio je.  Za razliku od Zagreba, dva slavonska Centara za gospodarenje otpadom su sve izmijenila na vrijeme te im je odobreno od stran EU-a, dodao je.

Jerko rastura matematiku: 'Već sam u vrtiću znao zbrajati i oduzimati do 100, nije mi teško'
Jerko rastura matematiku: 'Već sam u vrtiću znao zbrajati i oduzimati do 100, nije mi teško'

Herman kaže kako poziva zagrebačku gradsku upravu da se "vrate na Jakuševac, da zapiknu svoju zastavu i održe pressicu na kojoj će kazati što su napravili u ove dvije god što se tiče problematike zbrinjavanja otpada u Zagrebu“.

„U četiri godine Milana Banića napravljeno je 100 puta više nego što je napravljeno u ove dvije godine“, dodao je.

Što se tiče gradskog proračuna za ovu godinu, Herman upozorava da je prikrivao minus od 35 milijuna kuna te prikazivao nerealni suficit od 58 milijuna kuna.

S druge strane, ukupni porast proračuna Grada Zagreba je 94 milijuna eura, ali zahvaljujući porastu plaća, na što se veže porast prihoda po poreza na dohodak, rekao je Herman.

No, ističe, to je rezultat rada Vlade, a ne stranke Možemo!.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 8
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio