Stanari štede za obnovu fasade, krovišta i balkona... Nakon potresa su o svojem trošku uklonili pet dimnjaka i ukrasni vijenac. Prepričavaju nam kako im žele masno naplatiti svaki pokušaj obnove
NEMAJU NI TOPLU VODU
Zarada na potresu: 'Obnovu moramo platiti tri puta više'
Želimo obnoviti fasadu i krovište svoje zgrade, ali po poštenim cijenama i da sami izaberemo izvođača. Ali to ne uspijevamo već godinama, a fasada i dalje propada.
Kaže nam to Adrian Kučić, predstavnik suvlasnika zgrade u centru Zagreba, na križanju Ilice i Čanićeve ulice.
Priča 10 stanara te zgrade baca sasvim drugačije svjetlo na raspravu o tome treba li država pomoći i u kojoj mjeri sanaciju nakon potresa.
POGLEDAJTE VIDEO Potres u Zagrebu
Pokretanje videa...
02:18
Stanari nam otkrivaju nevjerojatne birokratske procedure i iznose kojih su se naplaćali pokušavajući bezuspješno sanirati pročelje i krovište.
Zgrada je kulturno dobro, sagrađena je 1909. godine, a u potresu je dodatno oštećena. Stanari plaćaju pričuvu i iz nje su htjeli obnoviti zgradu.
- Prije pet godina smo pokušali angažirati izvođača i prikupili smo ponude. Dobili smo ponudu na 1,5 milijuna kuna, što nam je odgovaralo, ali tadašnji upravitelj Gradsko i stambeno komunalno gospodarstvo, koje je gradska tvrtka, reklo nam je da taj izvođač nema licencu za obnavljanje kulturnog dobra. Njihov izvođač s licencom ponudio je iste radove za 3,5 milijuna kuna, što nam je bilo previše i neprihvatljivo skupo - kaže Snježana Bognar, jedna od stanara zgrade i bivša predstavnica suvlasnika.
Jednom balkonu i ukrasu na vrhu zgrade prijetilo je urušavanje i prije potresa. Gradsko stambeno je postavilo podupirače, koji i sad stoje, a oni sami ne smiju sanirati.
Također, bili su i prije sedam godina 51. na listi prioriteta za sufinanciranje iz spomeničke pričuve od 150 zgrada koje je Grad Zagreb trebao pomoći obnoviti. Nije se dogodilo ništa. A u sedam godina je obnovljeno šest fasada s te liste!
- Postavili su nam i skelu kako bi zaštitili prolaznike od pada ukrasa sa zgrade ili dijelova fasade. Rekli su nam da je to privremeno. A mi smo najam te skele plaćali 36.000 kuna godišnje. I tako šest godina, dok sad više nismo htjeli plaćati i tražili smo da je uklone - kaže nam Kučić.
Potres je još samo pogoršao stvari. Iznutra je zgrada održavana, ali fasada je zaista ruglo. Nakon potresa su morali ukloniti i pet starih dimnjaka, to su sami platili 58.000 kuna iz pričuve.
Sami su popravili i krov. Sad rade projekt sanacije dimnjaka, a samo taj dokument stoji 18.000 kuna. Izradu elaborata obnove pročelja platili su 12.000 kuna. Sami su platili i da radnici uklone ukrasni vijenac na vrhu zgrade te uklanjanje oštećenih ukrasa na zgradi koje čuvaju i čekaju obnovu.
Je li Zagreb što pomogao kad je zgrada štićeno kulturno dobro?
- Dobili smo nakon potresa točno 50 cigli. I crepova za 10 kvadrata krova, ali on čak i ne odgovara postojećem crijepu i nismo to mogli iskoristiti. I da, dobili smo nekoliko letvi za krov - nabraja Boris Bognar.
Toplu vodu nemaju od potresa jer su svi morali zamijeniti bojlere. Sad i to rade te se nadaju da će država ispuniti obećanje i sufinancirati zamjenu bojlera.
Ljute ih priče o “bogatašima” u centru Zagreba koji nisu održavali svoju imovinu, jer oni to žele učiniti, ali ne mogu po nametnutim cijenama.
- Ako je zgrada kulturno dobro, bilo bi u redu da nakon potresa država i grad pomognu stanarima u obnovi. Mi smo itekako spremni sudjelovati, ali na pošteni način, a ne da se obnova iskoristi za priliku da se s paprenim cijenama izvuče novac - zaključuje Adrian sa susjedima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
