Sve više korisnika minimalne zajamčene naknade odbija tu naknadu jer se država upisuje u vlasnički list sa svojom zabilježbom. Zato, moguće, broj novih korisnika formalno niti ne raste, unatoč divljanju inflacije
SOCIJALNA DRŽAVA ILI BANKA?
Žena iz Slavonije: 'Država mi se upisala na kuću, a daju 133 eura pomoći. Ja samo od toga živim'
Najmanje 530 siromašnih građana odustalo je od zahtjeva da od države traže zajamčenu minimalnu naknadu, novčanu pomoć, jer je uvjet za nju da država na njihovu nekretninu upiše zabilježbu. Podatak je to ureda Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja je još u rujnu prošle godine upozoravala da će upravo to događati. Korisnici koji naknadu već primaju, ogorčeni su.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:39
- Ja živim od te naknade, samo nju primam, tisuću kuna mjesečno. Živim sama u kući koju sam naslijedila od majke, derutna je, stara, ništa drugo nemam. Imam samo kći kojoj baš ništa neću ostaviti u naslijeđe, osim duga. Morala sam, eto, dopustiti da država stavi zabilježbu na moju kuću, kroz suze nam priča žena iz Slavonije. Nema druga primanja - zbog bolesti nije radila, nema mirovinu, ništa, samo tih tisuću kuna, i kuću koja će, dodaje - pripasti državi.
- Pozvana sam bila u centar za socijalnu skrb, gdje su mi rekli da moraju upisati zabilježbu ako želim nastaviti primati pomoć. Kad kćer naslijedi kuću, morat će nakon moje smrti vratiti iznos naknade državi, a otkud? Nisam dobila još nikakvo riješene o toj zabilježbi, kaže Slavonka uz uvjet anonimnosti.
U veljači prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi, kojim se minimalna zajamčena naknada uvjetuje upisom na nekretninu korisnika naknade, čak i na jedinu nekretninu koju posjeduje, i u kojoj živi. Dok je korisnik naknade živ, država mu neće uzeti kuću ili stan, ali će povrat naknade tražiti od njegovih nasljednika nakon smrti.
Kako pojašnjava saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić, koja na ovo upozorava godinu dana, ako sin, primjerice, naslijedi stan preminule majke koja je primala naknadu, i u upravnom se postupku utvrdi da bi ga vraćanje naknade egzistencijalno ugrozilo, kao i njegovu obitelj, naknadu neće morati vratiti. On u stanu sa zabilježbom može živjeti. Ne može njime raspolagati, međutim, dok se zabilježbe ne riješi. Ako stan želi prodati, a ima svoja primanja, morat će vratiti sredstva koja je majka primala. Ako nema primanja i prodaje stan, a postupkom se utvrdi da će ga povrat naknade ugroziti, dug se poništava. U protivnom, ako ugroze nema, sredstva mora vratiti. Ako majka pak za života preseli k sinu, i proda stan, vjerojatno će isto državi morati vratiti iznose naknade, ako se ustanovi da su sinovljeva primanja dovoljna i za njeno uzdržavanje.
Nikakvo čudo da broj korisnika pomoći ne raste, kad im se pomoć uvjetuje
Takva, nova praksa sustava socijalne skrbi je, vjeruju i u samim centrima, moguće, razlog zašto broj korisnika pomoći ne raste unatoč velikoj inflaciji. Prije se zabilježba stavljala samo na drugu nekretninu , koja se ne koristi na stanovanje, sad se stavlja i na jedinu. Država zapravo tako posuđuje socijalnu pomoć, kreditira građane čiji nasljednici, u slučaju prodaje nekretnine, novac moraju vratiti. To je, očito, jako uplašilo postojeće, i potencijalne korisnike.
Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić danas je na opasku kako ljudi, u strahu da će izgubiti dom, povlače zahtjeve za naknadom, rekao kako korisnicima nipošto imovina neće biti oduzeta. Kaže kako se radi o jamstvu države da se u slučaju nasljeđivanja ili prodaje nekretnine vrati ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali.
Dodaje kako je zakonska obveza pomagati i uzdržavati roditelje ili ukućane te da se ne može očekivati da netko tko nije htio za života pomoći, kasnije naslijedi nekretninu i proda je radi vlastite dobrobiti.
Odvjetnik Marko Andrijanić iz Zagreba pojašnjava nam značenje zabilježbe tražbine na nekretnini korisnika.
- Polazeći od činjenice da se po donošenju rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, na nekretnini korisnika obavezno upisuje i zabilježba tražbine u korist Republike Hrvatske jasno proizlazi da se ovdje radi o potraživanju, koje će Republika Hrvatska kad-tad imati prema određenim osobama. Upisom zabilježbe tražbine na nekretnini korisnika, Republika Hrvatska zapravo stječe osiguranje naplate tog potraživanja. Ovo je važno jer zabilježba ostaje na nekretnini i u slučaju kada se vlasnik nekretnine promijenio.
Promjena vlasništva će uvijek nastati prilikom nasljeđivanja korisnika, s obzirom da će tada nasljednici biti dužni vratiti Republici Hrvatskoj sve troškove koji su bili isplaćeni pokojnom korisniku s time da je njihova odgovornost ograničena do vrijednosti naslijeđene imovine, kaže.
- Isto tako obveznik povrata će biti osoba koja bi na temelju ugovora o darovanju stekla imovinu korisnika ali također do vrijednosti darovane imovine te osoba koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje. Dakle, obveznik povrata isplaćenih iznosa nikada nije korisnik prava nego su to njegovi nasljednici, obdarenik ili obveznik uzdržavanja.
Sam korisnik će biti dužan vratiti primljene iznose jedino ukoliko je do istih došao na temelju neistinitih ili netočnih podataka odnosno ako je stekao nešto što mu ne pripada. Stoga upis zabilježbe na nekretnini u vlasništvu korisnika služi kao osiguranje ako npr. nasljednici ili obdarenik ne vrate isplaćene iznose ili obveznik naknade štete dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu. Zakon o socijalnoj skrbi propisuje i da Republika Hrvatska iznimno neće pokrenuti postupak povrata iznosa ukoliko bi plaćanjem tog iznosa nasljednici i članovi njegove obitelji, te obdarenik i članovi njegove obitelji ostali bez imovine, odnosno prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba. U tom slučaju se dug otpisuje.
Ono što je sigurno, zaključuje odvjetnik, ukoliko korisnici postupaju u skladu sa zakonom, sama zabilježba tražbine na njihovoj nekretnini, za njihova života, ne može dovesti do gubitka prava vlasništva nekretnine.
'Korisnici tih naknada nemaju za život'
To što država radi je apsurd, poručuje Branka Bakšić Mitić, zamjenica gradonačelnika Gline i osnivačica inicijative Ljudi za ljude
Upozorava kako mnoga djeca, čiji su roditelji za života bili korisnici zajamčene minimalne naknade, danas imaju problem jer im se država uknjižila na nekretninu.
- Ako su nasljednici slabijeg imovinskog statusa oni ne mogu platiti par tisuća eura i imovina njihovih roditelja ostaje državi - upozorava. Razumjela bi eventualno, nastavlja, da se država uknjiži na imovinu kad bi ta naknadna bila 800 eura, a ne 800 kuna odnosno nešto više od 100 eura.
- Korisnici tih naknada u današnjim vremenima stalnih poskupljenja nemaju za život. Time ne mogu mjesečno pokriti troškove hranu, a kamoli režija. Sramotno je da se država zbog tako niske to radi. Jad i bijeda - zaključila je.
Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić kaže da HDZ-ova Vlada je ovako pokazuje neosjetljivost za najranjivije, a korisnici sustava socijalne skrbi su dovedeni u nepovoljniji položaj.
- Smatramo spornim da se jedina nekretnina korisnika u kojoj živi dovodi u pitanje i uopće vrši zabilježba. Na taj način se djeca siromašnih roditelja dovode u položaj da ne mogu naslijediti jedinu nekretninu, bez zabilježbe i postupaka dokazivanja da li su u mogućnosti vratiti isplaćena sredstva koje su njihovi roditelji koristili za osnovne životne potrebe.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
