U nekoliko sjevernih i istočnih zemalja, percepcija imigracije kao prijetnje je dosta raširena: doseže 61 posto u Poljskoj, 60 posto u Belgiji, 54 posto u Francuskoj i Hrvatskoj te 50 posto u Nizozemskoj. Imigracija se stoga u početku promatra kao faktor pritiska na identitet i društveni poremećaj
U jeku sve većih tenzija između Washingtona i Bruxellesa, francuska platforma za rasprave o europskim pitanjima Le Grand Continent napravila je anketu u devet država o Trumpu, EU, Rusiji itd.
Skoro 50 posto ispitanih vidi američkog lidera kao neprijatelja Europe", nešto više smatra da postoji visok rizik od rata s Rusijom, a više od dvije trećine vjeruje da se njihove zemlje ne bi mogle obraniti od ruskog medvjeda. Anketa provedena u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Nizozemskoj pokazala je i da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u Europskoj uniji. Sličan postotak smatra da je Brexit naštetio UK-u.
- Europa se ne suočava samo s rastućim rizicima, nego se mijenja njezino povijesno, geopolitičko i političko okruženje. Rezultati ankete pokazuju da je Europa anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti te da teško vidi svoju budućnost u pozitivnom svjetlu - rekao je Jean-Yves Dormagen, profesor političkih znanosti i osnivač agencije za istraživanje tržišta Cluster17.
Istraživanje je pokazalo da u prosjeku 48 posto ispitanika u devet zemalja Trumpa smatra neprijateljem. Najkritičniji su Belgijci (62 posto) i Francuzi (57 posto), a najmanje se boje Hrvati (37 posto) i Poljaci (19posto).
- Trampizam se diljem kontinenta smatra neprijateljskom silom - dodao je Dormagen. Dodao je da se taj stav učvršćuje: sve je manje onih koji Trumpa opisuju kao ‘ni prijatelja ni neprijatelja’, a sve više onih koji ga vide kao izrazito neprijateljskog.
Velika većina ispitanika u devet zemalja podržava članstvo u EU: 74 posto reklo je da žele da njihova država ostane u bloku, pri čemu je najviše zagovornika bilo u Portugalu (90 posto) i Španjolskoj (89 posto), a najmanje u Poljskoj (68 posto) i Francuskoj (61 posto). Pet godina nakon Brexita, odluka Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU gotovo je jednoglasno percipirana kao neuspjeh: 63 posto ispitanika smatralo je da je imala negativan utjecaj na Britaniju, dok je samo 19 posto mislilo da je bila pozitivna, uključujući 5% koji su je ocijenili kao vrlo pozitivnu.
Pitanje migracija otkriva duboke podjele unutar Europske unije. Prema anketi Eurobazooka, u devet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, imigracija se prvenstveno doživljava kao prijetnja nacionalnoj koheziji (46 posto). Trećina Europljana smatra je nužnom kako bi se nadoknadio učinak starenja stanovništva, dok 18 posto smatra da nije ni nužnost ni prijetnja.
Ovaj europski prosjek skriva vrlo jasnu geografsku podjelu. U nekoliko sjevernih i istočnih zemalja, percepcija imigracije kao prijetnje je dosta raširena: doseže 61 posto u Poljskoj, 60 posto u Belgiji, 54 posto u Francuskoj i Hrvatskoj te 50 posto u Nizozemskoj. Imigracija se stoga u početku promatra kao faktor pritiska na identitet i društveni poremećaj.
Suprotno tome, zemlje juga — a posebno na Iberskom poluotoku — ističu se osjetljivijim pristupom prema demografskim pitanjima: 49 posto Španjolaca, 45 posto Portugalaca i 44 posto Talijana smatra imigraciju nužnom, iako percepcija prijetnje i dalje ostaje visoka.
24sata © 2026
