Promo sadržaj

Komentari 15

Specijalna bolnica Bistra skrbi o djeci s teškim poremećajima. Lista čekanja sve je duža

Specijalna bolnica Bistra skrbi o djeci s teškim poremećajima. Lista čekanja sve je duža

U Specijalnoj bolnici u Gornjoj Bistri liječe se djeca koja boluju od kroničnih bolesti - bolesti središnjeg nervnog sustava, s endokrinim, metaboličkim i drugim poremećajima, bez prognoze za ozdravljenje. Takve je djece, nažalost, sve više

Biti pacijent nikad nije ugodno iskustvo. Osim što smo zabrinuti zbog bolesti, ovo iskustvo može biti teško jer uključuje ograničene mogućnosti planiranja, gubitak kontrole i neovisnosti, pa čak i dostojanstva. Pacijenti često ovise o drugima koji za njih nesebično skrbe i pružaju im podršku kad im je to najpotrebnije.

Zajedno prema zdravlju

Zbog toga je povodom obilježavanja 100 godina uspješnog farmaceutskog poslovanja Pliva, ponosna članica Teve, najveće svjetske generičke kompanije, koja ove godine slavi svoj 120. rođendan, organizirala natječaj "Zajedno prema zdravlju" za dodjelu financijske potpore udrugama i institucijama koje razvijaju aktivnosti usmjerene na pacijente i njihove njegovatelje te tako pružaju podršku liječenju.

Na natječaj su prijavljena ukupno 34 projekta, a dobitnici nagrade su udruga KrijesnicaSpecijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja BistraUdruga žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same te udruga La Verna. Svakoj od dobitnica dodijeljena je novčana donacija od 50.000 kn za potrebe provedbe prijavljenih projekata. U nastavku vam predstavljamo Specijalnu bolnicu Gornja Bistra. 

Lista čekanja sve je duža

Točan podatak o ukupnom broju djece u Hrvatskoj koji pate od kroničnih bolesti nije poznat budući da se neka djeca nalaze u akutnim bolnicama, a neka su smještena u obitelji. U Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra trenutno su na liječenju 103 bolesnika s najsloženijim zdravstvenim problemima.

- U posljednje vrijeme i u našoj ustanovi postoji lista čekanja jer je sve veća potreba za bolnicom ovakvog tipa. Riječ je o djeci s teškim tjelesnim bolestima s genetskim poremećajima, oštećenjem središnjeg nervnog sustava te drugim teškim malformacijama i oštećenjima - kaže nam dipl. oec. Ivan Šoštarčić, zamjenik ravnatelja bolnice.

Dodaje kako im najveći problem predstavlja prostor, točnije bolnička zgrada, koja nije primjerena ovoj funkciji.

- Bolnica djeluje unutar dvorca Oršić iz 1773. godine, koji je znatno oštećen u petrinjskom potresu, a to nam dodatno otežava funkcioniranje te rad na skrbi i njezi naših malih bolesnika. Zbog svega toga želja nam je izgradnja nove bolničke zgrade koja bi zadovoljavala sve potrebe u skladu s današnjim zdravstvenim standardima - kaže Šoštarčić. 

Ističe kako im nedostaje liječnika pedijatara, no taj su nedostatak riješili kroz suradnju s kliničkim centrima čiji liječnici specijalisti dolaze u bolnicu na konzilijarne preglede i dežurstva.

- Na taj smo način ne samo pokrili 24-satnu liječničku skrb nego smo i podignuli razinu kvalitete liječničkoga kadra zahvaljujući visoko educiranim specijalistima i subspecijalistima iz područja pedijatrije - s nemalim ponosom ističe sugovornik.

Novi pristup liječenju pacijenata

Na Plivinu natječaju prepoznali su novi pristup liječenju pacijenata koji provode u ovoj bolnici -  takozvanu vibracijsko-akustičnu terapiju (VAT), a projektu su dodijelili 50.000 kuna.

Terapija se provodi s određenom VAT jedinicom - to mogu biti, primjerice, krevet, jastuk, slušalice ili madrac - koja provodi zvučne vibracije. Površina jedinice vibrira kad se niska frekvencija propušta kroz zvučnik te tad tijelo vibrira u rezonanciji sa zvučnim valovima koji se koriste.

- VAT se koristi kod djece i odraslih s različitim stanjima koja su prisutna kod pacijenata naše bolnice. Tako, primjerice, kod pacijenata s cerebralnom paralizom smanjuje spasticitet i opušta dijete, kod autizma osigurava senzorni input djetetu, koje, zahvaljujući tome, ostvaruje više kontakta ili taktilnih stimulacija s terapeutom. Na taj se način i smanjuju bolovi, a djeluje se i na problem konstipacije, kroničnih plućnih bolesti, visokoga krvnog tlaka i slično - govori Ivan Šoštarčić.

Budući da u ovoj bolnici trenutno postoji VAT krevet te da su u kratkom vremenu provedbe terapijskih postupaka uočili mnoge pozitivne promjene koje izravno utječu na svakodnevni život pacijenata, ovim će projektom osigurati nabavu dodatne VAT opreme za rad s pacijentima bolnice - VAT prijenosni madrac i VAT mini jastučiće, najavio je zamjenik ravnatelja. 

Tako bi, kaže on, VAT tretmane mogli provoditi i izravno u bolesničkim sobama, te bi i učinkovitost terapije bila veća. Samim time, zaključuje Šoštarčić, njihovo bi iskustvo boravka u bolnici bilo pozitivnije i ugodnije.

Bolnica u vrijeme pandemije

Od pojave bolesti Covid-19 ova bolnica, kao i druge zdravstvene ustanove, funkcionira otežano.

- Od početka pandemije provodimo rigorozne mjere u cilju sprečavanja prodora virusa Covid-19 u našu bolnicu, što izuzetno otežava rad zdravstvenog osoblja zbog učestalog presvlačenja medicinske odjeće, a tu je i konstantni rad pod zaštitnim maskama, u rukavicama i s vizirima. Imali smo proboj virusa u bolnicu u vrijeme preseljenja djece u Specijalnu bolnicu Naftalan. Na selidbu gotovo polovice djece iz naše zgrade bili smo primorani jer je zgrada znatno oštećena u potresu. Nasreću, od desetero djece koja su bila zaražena koronavirusom samo je jedno dijete imalo izraženije simptome - otkriva Šoštarčić.

Zahvaljujući cijepljenju bolesnika starijih od 12 godina i zdravstvenih djelatnika koji s njima rade, trenutno u ovoj bolnici nema virusa. Pristupili su ozbiljno programu cijepljenja svojih djelatnika, tako da ih je oko 85% procijepljeno, a znatan broj prebolio je koronu, pa je više od 92% djelatnika zaštićeno. Svi ostali djelatnici dobrovoljno se testiraju prilikom ulaska u bolnicu, kazao nam je zamjenik ravnatelja.

- Pored svega navedenog, dodatna otegotna okolnost nam je nedostatak volontera, koji su prije pandemije davali značajan doprinos svojim radom u našoj ustanovi - istaknuo je.

Specijalna bolnica Gornja Bistra poznata je po volontiranju. Najdulji staž u našoj bolnici imaju volonteri iz Italije, kojima su se poslije pridružili i mnogobrojni hrvatski volonteri, raznih profila.

Zamjenik ravnatelja dodaje kako većina djece u bolnici nema roditeljsku skrb, a zdravstveni djelatnici, osim pružanja zdravstvene skrbi i njege, nemaju dovoljno vremena posvetiti im se svima u aktivnostima poput igre, šetnje i slično, koje su u proteklim godinama kontinuirano pružali volonteri.

- Svi jedva čekamo da pandemija završi i da se volonteri vrate u bolnicu, na radost i nas i djece - izrazio je svoja nadanja Ivan Šoštarčić, zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice u Gornjoj Bistri.