Na terenu su se događale čudne stvari. Ne može se s pet vreća napraviti temelj za kuću, govorio je ondašnji predsjednik mjesnog odbora Strašnika...
VEĆ SE ONDA UPOZORAVALO
Proširio se prilog iz 1998. o obnovi kuća u Strašniku: 'Tu su radovi jako loše napravljeni'
Gotovo da nema kuće u Banovini koja nije oštećena u potresu 29. prosinca. Selo Strašnik, nedaleko Petrinje, jedno je od najpogođenijih sela. Sve su kuće pretrpjele neki oblik oštećenja te se velik broj njih urušio do temelja.
Upravo je ovo područje bilo pogođeno i u Domovinskom ratu kada je velik broj kuća srušen i uništen. Obnova mjesta započela je u proljeće 1996., ali nije sve išlo onako kako su mještani zamišljali.
O nezadovoljstvu ondašnjeg stanovništva o obnovi kuća u selu Strašnik, govori HTV-ov prilog iz 1998. godine koji se ovih dana proširio po društvenim mrežama.
Nakon strašne prirodne katastrofe koja je zadesila taj već otprije osiromašen kraj, na površinu su opet isplivale brojne priče o lošoj poslijeratnoj obnovi, a o toj temi govorilo se još 1998. godine. Naime, HTV-ov novinar Ivo Lončar s ekipom emisije 'Plodovi zemlje' u to je vrijeme posjetio Strašnik, selo u koje su se prognanici počeli vraćati nakon Domovinskog rata 1996. godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Prilog iz '98. o nekvalitetnoj obnovi kuća u Strašniku
Mještani su se već tada žalili na lošu kvalitetu radova nadležnima, ali kako govore, nitko im nije na upite odgovarao.
Od samog je početka, kažu pučani mjesta Strašnika, obnova je krenula naopako. Obnovu kuća izvodila je zagrebačka tvrtka HRS, a nadzor je obavljala osječka tvrtka Sira. Nakon rata obnovljeno je tek 30-ak posto kuća, a struja je došla tek '98.
- Kad je počela obnova, mi kao mjesni odbor odmah smo stupili u kontakt s glavnim inžinjerom. Vidjeli smo da se na terenu događaju čudne stvari. Ne može se s pet vreća napraviti temelj kuće. Preko noći čovjek spava i čuje da se nešto lomi, ruši - mislio je da se kompletna kuća ruši, međutim, kad je izjurio van, gol, bos, onako u gaćama, vidio je da se ruši dimnjak - rekao je još 1998. Stjepan Prašnjak, ondašnji predsjednik mjesnog odbora Strašnik.
Za obnovu kuća korišten je nekvalitetan materijal - beton, crijep, cigla, željezo, a da su radovi iznimno loše napravljeni govori i podatak, da se odmah, čim je pao prvi snijeg 1996. godine, srušilo 5-6 dimnjaka te počela opadati žbuka na raznim kućama. Uz to, mještani su se požalili i na lošu stolariju i električne instalacije.
- Mita su bila, a ona osoba koja je ovdje bila glavni inžinjer je sigurno ubirao mito. Za to postoje svjedoci. Obnova je ovdje krenula obrnutim redom. Tome u prilog govori i činjenica da su neki od hrvatskih branitelja ostali su zakinuti za obnovu - negodovao je ondašnji predsjednik mjesnog odbora.
Većinu kuća i gospodarskih zgrada obnovili su sami mještani vlastitim novcima, a jedan od brojnih povratnika u Strašnik, poljoprivrednik Nikola Starešinović, izravno se požalio na lošu obnovu kuća nakon Domovinskog rata.
- Moja je kuća obnovljena što se tiče obnove, ali što se tiče mene, nije. Kad su je napravili, tek smo onda vidjeli da temelji kuće ne valjaju. Temelji se jednostavno ruše, odronjavaju. Ja sam se odmah nadležnima bio žalio, no nitko nije reagirao - rekao je u prilogu Nikola.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
