Račun za struju viši za 57 eura godišnje, plin 48, a toplanu 45! Stručnjaci: Neće samo to ići gore

Krajem 2021. dolazi do rasta cijena energenata, da bi svoj vrhunac doživjelo tijekom 2022. Imamo ekstremni porast plina. Ono što je nekad bilo 20 eura došlo je na 338 eura, odnosno 17 puta više u odnosnu na cijene iz 2020. Nakon odgovarajućih odluka došlo je do stabilizacije cijena i vraćanja u jedno novo razdoblje stabilizacije cijena, gdje vidimo da je prosječna cijena oko 45 eura, što je i dalje duplo skuplje nego prije krize, zbog čega smo i nastavili s našim mjerama potpore, rekao je premijer Andrej Plenković dok je predstavljao novi paket mjera na sjednici Vlade.

Deveti paket mjera pomoći, kako tvrdi Plenković, trebao bi pomoći građanima i gospodarstvu. No Vlada ovime reže subvencije, a računi za režije svima će porasti.

- Novim paketom mjera se za struju, plin i toplinarstvo, odnosno za cjenovno pristupačnu energiju, izdvaja 115 milijuna eura. Naravno da se ove mjere odnose na sva kućanstva, za sve građane, kao i do sada, na javni i neprofitni sektor poput vrtića i škola, domova i tako dalje. Razlozi zašto krećemo u postupno popuštanje je stabilizacija cijena na tržištu, što je jedan okvir, a drugi je da izlazimo iz mjera kao i sve druge države EU, postupno. Vraćamo se na normalne tržišne uvjete - rekao je Plenković.

Dodao je da će se usvojiti mjere i za posebno ugrožene u društvu.

- Dosadašnje djelovanje potpora za prosječan račun, gdje je račun za struju bio 50 eura bez mjera, sugrađani su plaćali 40,65 eura mjesečno, što je godišnje oko 112 eura po kućanstvu uštede. Što slijedi nakon 1. studenog? Ići ćemo u dva koraka, prvo s 1. studenoga, kad će hipotetski račun od 40,65 eura biti 43,65. Od 1. siječnja, kad se pridodaju i trošarine, doći će na 45,61 euro. Dakle, još nastavljamo subvencioniranje. I mali poduzetnici će i dalje imati pravo na nižu cijenu struje i sad će im računi neznatno porasti - rekao je Plenković.

PLENKOVIĆ PREDSTAVIO MJERE Vlada reže subvencije. Računi za struju i plin poskupljuju svima: Evo koliko će građani sve platiti

Naglasio je kako je prosječan račun za plin od 50 eura mjesečno snižen za 16 posto, pa se plaća 42 eura uz mjere Vlade. Rekao je da će nakon 1. listopada račun koji je do sada bio 42 eura iznositi 46 eura. Subvencija se nastavlja. Račun za toplinarstvo danas je prosječno 46,27 eura i snižen iznosi 37,75 eura. On će od 1. listopada iznositi 41,53 eura. Ostaje subvencija od oko 5 eura.

- Mjerama su previđene i naknade za troškove energije od 50 milijuna eura za ugrožene kupce energenata. Riječ je o mjesečnoj naknadi od 70 eura za troškove toplinske, plinske i električne energije. Vaučer je prvo iznosio 26 eura, a mi smo ga podigli na 70 eura. Riječ je o 117.000 osoba sa statusom ugroženoga kupca energenata - rekao je Plenković.

Dodao je i kako će nastaviti s potporom za studentske menze, pa tako jedan obrok studenta koštat će i dalje 0,86 eura. Ukupna vrijednost ove mjere je osam milijuna eura.

Plenković je rekao i kako se nastavljaju naknade za nezaposlene hrvatske branitelje u iznosu od 1,5 milijuna eura.

- Obuhvaćamo oko 15.000 ljudi koji imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 100 eura. Rekapitulacija paketa pomoći je, sve skupa, nešto više od 175 milijuna eura. Uz sve ovo traje i mjera potpore javnom prijevozu, koja vrijedi do kraja ožujka sljedeće godine, a mi ćemo na kraju godine doći u poziciju da se prvi put isplaćuje godišnji dodatak našim umirovljenicima, sukladno zakonu koji je stupio na snagu - rekao je Plenković.

O svemu se, kaže premijer, usuglasio sa svim partnerima i sindikatima.

- Dva su aspekta: fazno popuštanje mjera i ciljana potpora onima koji su najugroženiji. Riječ je, dakle, o devetom paketu, koji smatramo primjerenim i sveobuhvatnim. Vjerujemo da ćemo građanima olakšati rješavanje pitanja cijena energenata i režijskih troškova. Mislim da smo napravili zaista dobar paket, i to pravovremeno, kako bi svi mogli planirati aktivnosti i kućne proračune. Napominjem da nam rastu medijalne, minimalne i prosječne plaće daleko iznad godišnje stope inflacije na godišnjoj razini, tako da je kupovna moć naših ljudi jedan od temeljnih ciljeva rasta standarda i zaštite standarda građana također cilj koji zahvaljujemo - zaključio je Plenković.

Ovo smanjenje mjera dolazi u trenutku u kojem postaje i jasno da se neće ispuniti Vladino predviđanje kako će ove godine inflacija biti 2,7 posto. Državni zavod za statistiku je, nakon prvih procjena, objavio i potvrdu da je rast cijena u kolovozu bio 4,1 posto, što je 0,1 postotni bod više nego u srpnju. Nakon što je početkom godine inflacija do proljeća usporila na malo više od tri posto, sezona je donijela novi rast cijena.

Premijer Andrej Plenković prošli je tjedan rekao kako očekuje da će nakon tih 4,1 posto cijene do kraja godine sporije rasti, ali ako se gleda zadnje priopćenje DZS-a, najviše je rastao trošak stanovanja. U odnosu na kolovoz 2024., on je iznosio čak 8,1 posto. U tu komponentu ulaze troškovi povezani sa stanovanjem, od održavanja i najma pa do cijene vode, plina, struje, drva ili toplinske energije.

Uz navedene mjere bi tako prosječnom kućanstvu godišnji račun za električnu energiju trebao porasti oko 50 eura, račun za plin malo više od 40 eura, a najviše će poskupljenje osjetiti oni koji se griju preko toplane u velikim gradovima - godišnji račun trebao bi im porasti oko 105 eura.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je kako je bilo "očekivano da će Europska unija nastaviti s pritiscima na svoje članice kako bi fokusirale svoje ekonomske mjere na socijalno ugrožene skupine".

NOVI PAKET MJERA 24sata doznaju: Vlada neće ukinuti pomoći, ali rezat će ih za pola, evo koliko će rasti računi!

- Ovaj pristup, prema kojem se pomoć ne distribuira ravnomjerno svim građanima nego se usmjerava na najosjetljivije društvene skupine, temelji se na ideji da se smanji ekonomska neravnoteža i podrži one koji su najviše pogođeni krizama. EU neće financijski poticati samo opću potrošnju nego će se baviti održivim razvojem kroz mjere koje mogu imati dugoročne pozitivne učinke, a ne samo trenutačne poticaje. Jedan od ključnih faktora koji će oblikovati gospodarsku sliku je cijena energenata. Kao veliki uvoznik energenata, Hrvatska (i mnoge druge zemlje EU) osjetit će velike promjene u cijenama plina, nafte i električne energije, koje mogu dodatno opteretiti kućanstva i gospodarstva. S obzirom na to da imamo puni kapacitet skladišta plina, trenutno to ide u našu korist jer će nas to barem djelomično zaštititi od ekstremnih fluktuacija na tržištu plina - rekao je Vedriš.

Dodao je kako će utjecaj na cijenu energije imati i zimske temperature.

- Hladno vrijeme obično dovodi do povećane potrošnje plina i električne energije za grijanje. Ako zima bude izuzetno hladna, to će povećati ukupnu potrošnju energenata, što može dovesti do daljnjeg rasta cijena ili povećane ovisnosti o uvozu energije. Povećanje cijena energenata može izazvati tzv. lančanu reakciju u cijelim gospodarskim sektorima. Na primjer, rast cijene nafte može podići troškove transporta, a time i cijene svih proizvoda koji se dostavljaju ili proizvode uz korištenje nafte (gnojiva, hrana, industrijski proizvodi i dr.). Ovaj učinak može biti posebno zabrinjavajući jer bi mogao uzrokovati opći porast životnih troškova, čime bi bio dodatno narušen standard života, posebno za socijalno ugrožene skupine - rekao je Vedriš.

Ekonomist je rekao da cijene ne bi trebale naglo skočiti.

- Iako se ne očekuje da će cijene energenata doživjeti dramatične skokove, one će vjerojatno rasti, s obzirom na visoke postojeće cijene. Regulatorni organi i vlasti morat će pažljivo pratiti i kontrolirati te promjene kako bi smanjili negativne učinke na stanovništvo. Međutim, postoji zabrinutost da u Hrvatskoj nemamo dovoljno snažnih i organiziranih potrošačkih udruga koje bi mogle učinkovito intervenirati i spriječiti neopravdana povećanja cijena, što je čest problem u mnogim tržištima. Bez tih mehanizama zaštite potrošači bi mogli biti izloženi još većim ekonomskim pritiscima - rekao je Vedriš.

Naglasio je kako ipak treba biti oprezan oko životnog standarda.

- Sve u svemu, očekivano je da će cijene energenata rasti, no taj rast neće biti drastičan jer su već sad na visokoj razini. Ipak, budući da nemamo dovoljno učinkovitih mehanizama za kontrolu cijena, postoji rizik da će povećanje cijena ipak imati negativne posljedice na gospodarstvo i životni standard građana, osobito u ranjivim društvenim skupinama. Mjere Europske unije i nacionalne politike moraju se usmjeriti na održiv razvoj i socijalnu zaštitu kako bi se ublažile negativne posljedice ovih globalnih ekonomskih izazova - zaključio je analitičar.