Festival Gregureviću u čast: U kino dvoranu ne mogu, filmovi će se gledati na otvorenom

Nismo uspjeli ispuniti jednu Ivinu želju, ali to nije naša greška odnosno naša sudba nego njegova sudba. Naime Ivina najveća želja kada su ga pitali što bi volio glumiti on je rekao da bi volio glumiti u kaubojskom filmu. Tu želju ni on sebi nije ispunio, nažalost jer mi ovdje ne snimamo kaubojske filmove tako da mu niti mi nismo mogli ispuniti želju što mi je žao, jer mislim da bi jedna fotografija Ive na konju u kaubojskoj odjeći s nekom vinčesterkom bila fotografija za naslovnicu, rekao je na kraju predstavljanja monografije Ivo Gregurević njen začetnik glumac Vedran Mlikota.

Prije toga ispričao je kako je posljednjeg dana 2018. godine opraštajući se na staru godinu s Ivom Gregurevićem pitao Ivu kako to da nema monografiju, na što mu je njegov mentor i uzor rekao da je to veliki posao, tko će to uraditi.

- Velikodušno sam se ponudio da ću ja pomoći, uzeo sam si to u amanet ne znajući da će to biti naš zadnju susret, jer sutradan je nažalost u svom stanu u Zagrebu Ivo preminuo - sa sjetom je rekao Mlikota.

Polaganje vijenca na grobu Ive Gregurevića na groblju Karaula u njegovoj rodnoj Donjoj Mahali kod Orašja, predstavljanje monografije u izdanju Školske knjige Zagreb bili su samo uvertira pred otvorenje ovogodišnji 27. Dana hrvatskog filma, manifestacije koja posljednje tri godine nosi ime Ivo Gregurević, jer on je još u ratnim danima umjesto granata odlučio u svom rodnom Orašju prokazivati filmove, što je nekima bilo neshvatljivo, ali kako je Vedran Mlikota rekao pobijedili su Ivo i filmovi.

MLIKOTA JE BIO ZAČETNIK 'Ivo Gregurević ima fascinantan filmski opus, osjećao sam se dužnim napraviti monografiju'

Tako raskošnu monografiju nema niti Hollywooda pa niti glumci kakvi su bili John Wayne, Jean-Paul Belmondo i Marlon Brando – rekao je Ante Žužul, ravnatelj Školske knjige. Miroslava Vučić, urednica Školske knjige govorila je o porođajnim mukama kroz koje su prolazili u posljednje tri godine stvarajući monografiju.

- Bilo je to poput rađanja djeteta, tek kada se ono rodi onda sve muke prođu, tako je i u ovom slučaju - opisala je slikovito Vučić dodavši da je toj jedinstvena monografija o tom glumačkom velikanu koji je u 40 godina karijere odigrao 196 uloga - 36 u kazalištu, 116 na filmu, šest u radio dramama i 38 u televizijskim serijama. O njegovim ulogama, doprinosu hrvatskome kazalištu i filmu te osnivanju festivala Dani hrvatskog filma u Orašju znalački pišu akademik Boris Senker, filmolog Daniel Rafaelić, urednica Dramskog programa Hrvatskog radija Lada Martinac Kralj i novinarka Nada Koturić.

Monografija o Ivi Gregureviću raskošno je opremljena s više od 500 fotografija - s kazališnih scena na kojima je igrao, s filmskih setova na kojima je snimao filmove i televizijske serije, iz arhive festivala Dani hrvatskog filma. Kako je i u glumačkom opusu Ive Gregurevića uvijek bilo nešto novo i neponovljivo tako je i u slučaju monografije koja ima QR kod pomoću kojeg će svaki čitatelj moći vidjeti i šest video priloga na zaslonima svojeg mobitela ili računala. Tako će moći pogledati Ivinu antologijsku predstavu Đuka Begović, isječke iz filmova Kiklop, Čaruga, Josef i Priča iz Hrvatske te isječak iz legendarnog razgovora Ive Gregurevića i Roberta Knjaza, vođenog za potrebe emisije Svlačionica iz 2000.

Orašje i Županija Posavska žive za Dane hrvatskog filma, s ponosom ističu da će zahvaljujući Ivi Gregureviću i dalje biti privilegirani da odmah nakon Pule na svojoj maloj Puli vide najbolja filmska ostvarenja iz Hrvatske, a i zemlja s prostora bivše zajedničke države. Posebnost ovogodišnjeg festivala dat će i novi ambijent filmske projekcije - u prirodnom okruženju, na otvorenom uz rijeku Savu, ranču na kojemu je volio boraviti Ivo Gregurević odmarajući se od napornog snimanja i prikupljanju energije za nova filmska, kazališna ili televizijska ostvarenja, a nadasve u druženju s prijateljima. I subotu na sam dan otvorenja ovogodišnjeg festivala osjećao se duh Ive Gregurevića, osmijeh i radost što takva glumačka veličina potječe s tih prostora ogledala se na licima svih sudionika, a posebno na licima glumaca koji su imali sreće raditi i prijateljevati s Ivom Gregurevićem, poput Nives Ivanković, Slavena Knezovića, Armina Omerovića i već spomenutog Vedrana Mlikote, te još nekolicine glumaca i redatelja koju su se došli podsjetiti na dane kada im je domaćin bio Ivo Gregurević.

Svi pamte njegov obilazak gostiju, sa svakim bi popričao pitao bi da li što nedostaje, tu je njegovu ulogu preuzeo Iljo Benković Drca njegov veliki prijatelj koji je zajedno sa Ivom pokrenuo cijelu priču o tome da se u Orašju malom posavskom mjestu pokrene tako velika manifestacija. Takvo nešto mogu učiniti samo veliki ljudi, koji iza sebe ostavljaju zlatni trag, kojeg će slijediti novi mladi naraštaji glumaca i redatelja.   

Iljo Benković, predsjednik Udruge filmski festival „Ivo Gregurević“ i predsjednik Organizacijskog odbora  kazao je kako će ovogodišnji festival biti otvoren jednim od starih filmova Ive Gregurevića, „Ne dao Bog većeg zla“ Snježane Tribuson, u kojoj Ivo igra izvanrednu glavnu ulogu, a gledateljima će biti prikazano i još sedam filmova koje je selektor izabrao na Pula film festivalu, uglavnom hrvatske produkcije i poneka koprodukcija. Svake godine praksa je na festivalu imati i gostujući film BiH produkcije, a ove će to biti Jasmina Durakovića „Praznik praznine“.

- Filmovi su kvalitetni i nadam se da će publika u prirodnom, novom ambijentu uživati u ovogodišnjem repertoaru i neposredno prije filma i poslije na mini film festival party. Ovakav koncept organizacije je posljedica nužnog zla, jer kino dvorana nije u funkciji što se tiče tehničkih potreba. Dobili smo obećanje gradonačelnika da će do idućeg festivala biti uređena kompletna unutrašnjost dvorane i osigurane sve tehničke stvari za filmski festival i kazališne predstave. Riječ je o multifunkcionalnom projektu koji će zadovoljavati potrebe kulturnih događanja u našem gradu - rekao je Benković.

27. Dane hrvatskog filma „Ivo Gregurević“ otvorila je Borjana Krišto, kandidatkinja za hrvatskog člana predsjedništva BiH, festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade Republike Hrvatske. Ove godine glavnu nagradu za doprinos u stvaranju hrvatskog filma - statuu Ive Gregurevića izlivenu u aluminiju, rad akademskog kipara Ante Jurkića, dobili su glumac Slaven Knezović i redatelj Zrinko Ogresta.

I kao što to u Posavini biva, još jednom su Posavljaci pokazali svoje široko srce šire nego li što su prostori s obje strane rijeke Save. Nešto prije ponoći sa sredine rijeke Save ispaljen je veličanstveni vatromet u kojeg je 24 godine, poput dječaka, gledao i Gregurević, netko je u visini primijetio jednu sjajnu zvijezdu koja se na tamnom nebu posebno isticala i rekao to je naš Ivo on promatra vatromet i nas s nekog boljeg mjesta uz blagi osmijeh kojeg su znali protumačiti samo njemu najbliži, a bio je to osmijeh zadovoljstva i radosti.