Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ksenija Urličić preminula je u 87. godini. Zbog stroge discipline i visokih standarda ostat će upamćena kao 'Čelična Lady' HRT-a
Kad su mene počeli zvati 'čelična lady', to apsolutno nema veze niti s mojom osobnošću, niti s mojim emocijama, ali to je bilo takvo vrijeme da se moralo zaista raditi kao u vojsci, disciplinirano, s hijerarhijom, i ne, nije bilo tu druge, rekla je Ksenija Urličić u povodu 100. obljetnice HRT-a. Nadimak ju je obilježio, a oni koji su je osobno poznavali tvrde da nije imao nikakvu negativnu konotaciju. Jednostavno je, kažu, bila žena zmaj. I danas kruže priče o njenom lobiranju i diplomaciji na Eurosongu.
Navodno je šefovima delegacija pristupala na njihovu jeziku. Rusima je recitirala Ljermontova, a Španjolcima pjevala 'Besame mucho' i tako šarmirala po eurovizijskim kuloarima. Njezina živa, energična riječ i sve anegdote iz šoubiznisa koje je bila spremna podijeliti s javnošću ostat će nezaboravni.
Legendarna televizijska urednica i voditeljica napustila nas je u 87. godini, svega nekoliko tjedana nakon supruga Ivice, ostavivši iza sebe neizbrisivi trag na hrvatskoj medijskoj sceni kao 'Čelična Lady' HRT-a, nadimak koji je zaradila zbog stroge discipline i visokih standarda, žena koja je oblikovala zlatno doba zabavnog programa.
Ova rođena Splićanka karijeru je započela gotovo slučajno. S 15 godina glumila je u filmu 'Mala Jole', no naporno snimanje trajno ju je odgovorilo od glume. Ipak, taj ju je angažman 1958. godine doveo do audicije za spikericu na Televiziji Zagreb.
Korak po korak, od najavljivačice je napredovala do pozicije glavne urednice Zabavnog programa, gdje je njezina beskompromisna radna etika došla do punog izražaja. U produkciji velikih projekata uživo nije bilo prostora za pogreške. Sama je priznala da je suradnicima znala biti naporna, no njezin je pristup donosio rezultate.
- Za mnoge je bila stroga. I prema meni je bila, ali mi smo imali posebnu komunikaciju koja je nama bila strašno razumljiva. Nazvao bih to argumentiranim sukobljavanjem. Ali ono najbitnije je da smo gajili jedno prema drugome uzajamno poštovanje. S njom iza leđa bio sam siguran da ćemo se nakon Dore lavovski boriti za pobjedu na Eurosongu. Bila je veliki radnik i velika dama. Imala je taj jedan nerv i dišpet i po tome smo bili slični - rekao je Tonči Huljić za 24sata.
Taj je, kako Huljić kaže, 'lavovski posao', nedavno dočaran u dokumentarnom prilogu 'Eurosong 70: Naši ljudi, naše pjesme'. U njemu je, naravno, govorila Ksenija. Njezina uloga u stvaranju Dore donijela joj je doživotni i legendarni nadimak 'mama Dore' te je bila jedna od osoba koje su iz neposredne blizine desetljećima pratile hrvatski nastup na Eurosongu.
Kao dugogodišnja urednica Zabavnog programa HRT-a, ona je devedesetih godina postavila temelje modernog nacionalnog izbora za pjesmu Eurovizije. U dokumentarcu se tako posebno prisjetila 1999. godine i nastupa Doris Dragović s pjesmom 'Marija Magdalena' u Jeruzalemu.
Prema njezinu svjedočenju, hrvatska je delegacija tad bila uvjerena da Doris može pobijediti. Atmosfera u Izraelu bila je nevjerojatna, a reakcije publike na hrvatsku predstavnicu dodatno su učvrstile njihovo uvjerenje da imaju pobjedničku pjesmu.
- Mi smo bili zapravo pobjednici u Izraelu, trebali smo biti - prisjetila se Urličić.
Koliko su bili uvjereni u pobjedu govori i činjenica da, prema njihovim sjećanjima, nisu ni žurili s organiziranjem povratka. Smatrali su da će nakon finala ostati slaviti pobjedu.
Na generalnoj probi dogodio se trenutak koji je dodatno podgrijao njihovo uvjerenje. Prema priči koju je Urličić ispričala, prišla im je jedna vračara i rekla da će Doris pobijediti. Delegacija je to doživjela gotovo kao potvrdu svega u što su već vjerovali.
- Mi smo bili izvan sebe - prisjetila se Ksenija.
No onda je stigao poziv koji je potpuno promijenio raspoloženje. Urličić je ispričala kako ju je tijekom noći nazvala šefica iz Ženeve i upozorila da Hrvatskoj prijeti diskvalifikacija.
Razlog su bili prateći vokali koji su se čuli tijekom Dorisina nastupa. Dio vokala dolazio je sa snimljene matrice, a organizatori su procijenili da se na pozornici moraju nalaziti ljudi koji će izvesti te vokalne dionice. Za hrvatsku delegaciju to nije bio samo tehnički problem.
Urličić i Tonči Huljić godinama poslije taj su događaj doživljavali kao trenutak u kojem se protiv Hrvatske počelo ozbiljno djelovati. Doris na kraju nije bila diskvalificirana, ali je hrvatska delegacija smatrala da je šteta već učinjena. Umjesto da se govori samo o pjesmi i nastupu, posljednji dani natjecanja pretvorili su se u borbu oko pravila, mogućih kazni i bodova.
- Skandal je bio to, šteta je bila napravljena - rekla je Urličić.
Cijelu nam je tu priču potvrdio i Tonči Huljić, a onda je postao emotivan.
- Dođeš u te godine kad sve što radiš, radiš predano, pokušavaš ostaviti trag, popraviti stvari. Ona je jako vjerovala u mene i nadam se da je neću razočarati. Trudit ću se do kraja života davati svoj maksimum, raditi sve kako treba - rekao je Huljić.
Priča o Doris nije, međutim, jedina priča koju Urličić veže uz zakulisnu stranu Eurosonga.
Govoreći u dokumentarnom prilogu 'Eurosong 70: Naši ljudi, naše pjesme'. o svojem radu na natjecanju, otvoreno je pričala o lobiranju. Šefovi delegacija nisu, prema njezinu iskustvu, bili samo ljudi koji su se sastajali zbog tehničkih pitanja. Oni su međusobno razgovarali, upoznavali se, stvarali kontakte i pokušavali pridobiti simpatije drugih zemalja.
Urličić je svojedobno ispričala i koliko je ozbiljno shvaćala taj dio posla. Kontaktirala je druge delegacije, odlazila na susrete, razgovarala s ljudima koji su odlučivali o glasovima i pokušavala Hrvatsku predstaviti na najbolji mogući način. Upravo se tad koristila vrlo neobičnim 'diplomatskim' oružjem - ruskom književnošću i citiranjem Ljermontova.
Njezino nasljeđe živi kroz emisije koje je stvorila i koje su obilježile devedesete. 'Sedma noć' bila je prvi televizijski spektakl u Hrvatskoj, show zbog kojega su ulice bile prazne. 'Dori' je 1995. godine dala ime po skladateljici Dori Pejačević. Uvela je i nove formate koji su postali hitovi: 'Kruške i jabuke' kao prvi kulinarski dvoboj i 'Treća sreća'" kao prvu licencnu emisiju.
Njezin urednički potpis bio je vidljiv i tijekom Domovinskog rata. Tjedan dana nakon operacije Oluja producirala je recital "Pozdrav tebi, Zvonimirov grade" na kninskoj tvrđavi, za što joj je predsjednik Franjo Tuđman uručio medalju Oluja. Lansirala je karijere brojnih voditelja, a njezin utjecaj na hrvatsku pop-kulturu ostaje nemjerljiv.
U mirovinu je otišla 2001. godine, nakon više od četrdeset godina na televiziji. Mir je pronašla u obiteljskom životu i svojoj velikoj ljubavi - vrtu. Sa suprugom Ivom, koji je preminuo prije manje od tri tjedna, inženjerom kojega je zvala svojim 'životnim korektivom', uređivala je vrt od 800 četvornih metara koji je bio njezin ponos i za koji je dobivala nagrade. Bila je majka dviju kćeri, Katarine i Nede, te baka šestero unučadi kojima je bila iznimno posvećena. Posljednjih godina borila se sa zdravstvenim problemima, a 2023. preživjela je stanje koje su liječnici opisali kao korak do moždanog udara.
24sata © 2026
