Karlo i Matej (23) blizanci su iz župe Klakar. Tamo se rađa tri i pol puta više dvojki od svjetskog prosjeka. Prve blizance zabilježili su još 1707., a neke obitelji imaju i po dva para blizanaca...
TAKO SE TO RADI!
Slavonsko selo oaza blizanaca! 'Kroz povijest su se ovdje rodile 304 dvojke. I mi smo dio toga'
Čitanje članka:
5
min
Naše tetke ni danas ne znaju koji je od nas koji. Kad joj kažem da sam Matej, ona kaže: 'Ti me varaš, ti si Karlo'. Tako je bilo i u školi, dok smo bili mlađi, razliku je bilo teško uočiti. Više puta smo jedan umjesto drugog odgovarali. Ako brat nije nešto naučio, a ja jesam, digao bih ruku i odgovarao za njega. Učiteljica bi to prihvatila jer nije znala tko je tko - priča nam Karlo Rašić (23) iz župe Klakar kraj Slavonskog Broda dok stoji kraj svojeg jednojajčanog blizanca Mateja, doduše pet minuta mlađeg. Matej se odmah nadovezuje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
- Prije smo se stalno tukli, ali nije to bilo ono zapravo. Sad kad smo odrasli, toga nema. Zanimanja su nam ista, volimo istu glazbu, dok smo bili djeca nosili smo istu odjeću. Ako bi nam roditelji kupili majice različitih boja, nismo ih htjeli nositi. Volimo istu hranu. Kad smo stavljali aparatiće za zube, vadili smo iste zube isti dan. Kad je brat imao problem s krajnicima, i mene su boljeli. Sve što jedan osjeća, što jednoga boli, boli i drugog. Zanimljiv je život blizanaca u svakom slučaju - ističe Matej.
Na prvu Karlo i Matej blizanci su kao i svaki drugi. Izgledaju identično, vole iste stvari, isto se oblače... No ono što je kod njih posebno jest da dolaze iz sela s pravim demografskim fenomenom. Naime, u selima Klakar te Gornjoj i Donjoj Bebrini rađa se tri i pol puta više blizanaca od svjetskog prosjeka. Dok se u svijetu blizanci rađaju otprilike jednom na 100 porođaja, u ovom kraju taj se omjer spušta na jedan par blizanaca na 30 porođaja.
Taj podatak potaknuo je kroničara Matu Blaževca Pajkova da duboko uroni u župne knjige i utvrdi koliko je ukupno blizanaca rođeno u ovim selima. Prvi par blizanaca detektirao je još 1707. godine, a pobrojio je čak 304 para blizanaca i šest trojki. Svoje podatke i detalje koje je iskopao pretočio je u knjigu "Blizanci i trojci u župi Klakar", koju je promovirao u petak.
- Inače, prvu knjigu o blizancima napisao sam još 2000. Bila je to knjiga naziva 'Donja Brebrina'. Tamo sam naveo popis blizanaca rođenih od 1856. do 2000. Primijetio sam da sadrži jako puno rođenih blizanaca u odnosu na broj stanovnika, kao i na prosjek blizanaca rođenih u Hrvatskoj i Europi. Nakon 20-ak godina došao sam do novih podataka, tj. starijih matičnih knjiga, pa sam odlučio popis proširiti. U novoj knjizi obuhvatio sam sva sela župe Klakar od njezina osnutka 1790., a našao sam knjige rođenih od 1701. do 1790. iz župe Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, jer su u to vrijeme ljudi iz ovih sela išli tamo u crkvu - započinje priču Blaževac.
Inače i sam iz Donje Bebrine, detaljno je popisao imena blizanaca, datume rođenja, imena roditelja, mjesta, djevojačka prezimena majki... Fenomen blizanaca uronio je i u prilike tadašnjeg vremena - religijske, društvene, obiteljske, običajne...
- Prvi blizanci kršteni su 1707. godine, i to iz Gornje Bebrine. U Donjoj Bebrini 1721., a u Klakaru 1728. godine. Možete misliti kako je bilo roditeljima u to vrijeme - govori Blaževac, koji je u istraživanju zabilježio i tri para roditelja koji su blizance dobivali po tri puta.
- Zabilježio sam i 19 parova roditelja koji su blizance dobivali po dva puta. Živjeli su tijekom 18. i 19. stoljeća. Najviše blizanaca rođeno je tijekom 19. stoljeća, njih 151 - ističe Blaževac i dodaje kako u kronikama piše da je bilo posebno plodnih godina, kao 1890. i 1952., kad su u samo nekoliko dana čak dvije Bebrinke na svijet donijele dvojke, ali i onih sušnih kad dvojke nisu rađane punih 17 godina.
- Bilo je i jedno zatišje s trojkama koje je vladalo do 2004. godine, kad su u Bebrini prvi put u posljednjih 150 godina rođeni trojci David, Gabrijel i Veronika Matičević. Seoski đilkoši tvrde da sad, kad su se Bebrinci uvježbali s dvojcima, žele pokazati kako mogu i više - šali se kroničar.
- Tu je, recimo, nevjerojatan primjer Ankice Matičević. Rodila je osmero djece, među kojima su dva para blizanaca, jedne trojke i još jedno dijete. Inače, blizanci prednjače u obiteljima Baboselac, Blaževac i Zvirotić, a blizance su najčešće rađale žene s djevojačkim prezimenom Leović - kaže autor knjige.
Sve su obitelji iz župe, a tu možda leži i objašnjenje ovoga fenomena. Naime, najvjerojatnije objašnjenje jest - genetika, tj. genska povezanost. Zbog nekadašnje tradicije sklapanja brakova unutar sela, specifičan gen za blizance ostao je i umnožio se u lokalnoj populaciji.
- Jedan je ginekolog ponudio objašnjenje kojemu se i ja pridružujem. Naime, nekad je bilo nepisano pravilo da se dobri momci i dobre cure udaju u selu. A oni malo lošiji morali su ići dalje. Onda su se unutar sela ženili i udavali i, eto, taj je gen nekako uspio isplivati na površinu te se umnožiti - ističe Blaževac.
No tu su i priče koje ne idu u prilog ovom objašnjenju. Naime, Blaževac je zabilježio i žene koje su udajom dolazile iz potpuno drugih sela pa svejedno rađale blizance. Tako je kuća Gačić, iako ni jedna žena nije bila iz Klakara ili Bebrine, imala čak šest blizanaca.
- Ljudi onda pribjegavaju drugačijim objašnjenjima. Tako neki kažu da je sve ovo Božja volja, a drugi kažu da je to utjecaj vode, zraka ili čak blata naše bare Dvorina - dodaje Blaževac.
Međutim, unatoč statističkom čudu, selo pogađaju izazovi današnjice i sudbina ostatka Slavonije - iseljavanje. Zanimljiv je i kontrast demografije u ovim selima. Naime, imaju mnogo neženja (procjene idu od 15 pa do čak 50). No mještani se šale kako onda blizanci popravljaju prosjek.
Donjobebričani su poznati po plesu, pjesmi, šalama, mlijeku, siru, nadaleko čuvenome maslacu s kojim opskrbljuju pola Slavonskog Broda i još ponekim osobitostima. Ovakvog vedrog duha, kažu, još dugo će donositi blizance, a nadaju se i sve više trojki.
- Ma nas posjećuju duple rode - kažu u šali.
Blizancima se nadaju i naši blizanci s početka teksta.
- Za nas dvojicu su znali reći da smo kao rogovi u vreći. Tako je bilo prije. Sad kad smo odrasli, situacija se promijenila. Brat blizanac Matej se oženio. To je za mene bio posebno emotivan doživljaj. Lijepo je da svatko ima brata ili sestru, a još ljepše ako je to blizanac ili blizanka - kaže nam Karlo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
