Zagrlio idola: Priča o dječaku i igraču u dresu s brojem četiri

Lijevo od Ivana stajao je Lionel Messi. Desno Neymar. Dva od tri najveća nogometaša na svijetu. No omaleni dječak, sakupljač lopti, nije krenuo ni lijevo ni desno. Krenuo je ravno. Zagrliti svog idola Ivana Rakitića.

Stariji Ronaldo , onaj brazilski, jednom se zakleo da nikada u karijeri neće odbiti niti jedan autogram, niti jednu zamolbu za zajedničko fotografiranje ili zagrljaj djece kojima je idol. I to iz vrlo lako objašnjivih razloga. Kao dijete, bio je jako sitan i nikad se kroz gomilu “divova”, kako ih je nazivao, nije mogao probiti do prvog reda kako bi zagrlio Zica ili nekog iz njemu voljenog Flamenga.

U sličnoj gužvi bio je i Ivan Rakitić 1997. godine.

- Vodio sam sinove na utakmicu Dinama i Grasshoppersa u Zürichu. U jednoj ruci sam držao starijeg Dejana, u drugoj Ivana, koji je tad imao devet - pričao je Ivanov otac Luka .

Dao bi sve u tom trenutku Ivan da se mogao probiti do Prosinečkog, Cvitanovića, Ladića no nije mogao. Smetali su “divovi”. Sjeća se tog trenutka Ivan i baš kao Ronaldo, od tada ne odbija niti jedan autogram, zajedničko fotografiranje ili zagrljaj.

- Oduvijek sam ga učio da bude pristojan i fin - sto puta je ponovio Ivanov otac.

A Ivan je baš takav. Pristojan i fin, nikad nije odbio navijača, a kamoli dječaka.

- Nikad mi nije bilo teško odvojiti vrijeme kako bih usrećio ljude - rekao je Ivan nakon što je nekoliko puta razveselio djecu u hrvatskim dječjim domovima doniravši im novac.

U subotu je razveselio još jednog mališana , kojeg je zagrljajem ispratio sa stadiona. Baš kao što je igrač Manchester Uniteda Luke Shaw nedavno razveselio malog Žaka Stevića iz Vinkovaca poklonivši mu dres. Žak ga danima nije skidao, kažu roditelji, spavao je u njemu.

Sve više nogometaša je, srećom, postalo svjesno da malom gestom pažnje mogu razveseliti ne samo djecu i njihove obitelji, nego i sve one navijače koji ih doživaljvaju kao nedodirljive, ponekad čak i bahate, što je često dojam koji se neopravdano “preslika” s travnjaka.

Najbolji primjer možda je Cristiano Ronaldo , koji je u posljednje dvije, tri godine počeo obraćati pažnju na humanitarni rad i potpuno promijenio percepciju većine navijača o njemu. Od bahatog, arogantnog “zalizanka” kojeg mnogi nisu podnosili pretvorio se u dobrotvora, čovjeka koji će navući brkove i maskirati se kako bi iznenadio dječaka na ulici. Da ne govorimo o teškoj bolesnoj djeci koju barem jednom mjesečno ugosti na Santiago Bernabeu.

Lijepo je vidjeti i naše igrače u tom društvu. Nadamo se samo da je dječak, kad su se kamere ugasile, dobio Ivanov dres.