'Svakom 5. Europljaninu prijeti život u siromaštvu u starosti'

Siromaštvo u starosti bit će pravilo za velik dio europske populacije ako se sadašnje mirovinske sustave temeljito ne reformira, upozorilo je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) iz Frankfurta.

- Svakom petom Europljaninu već prijeti rizik života u siromaštvu u starosti. Iskreno, to je apsurdno visok postotak. A ako pogledate žene, one su izložene 30 posto većem riziku - rekla je predsjednica te agencije Petra Hielkema u intervjuu za Politico.

A situacija se pogoršava. Europska populacija brzo stari i za 40 godina bit će samo 1,5 radnik na jednog umirovljenika. To je upola manje nego sada.

- Neke zemlje već su u takvoj situaciji. A to nije održivo. Europa ima mirovinski problem i zemlje koje nemaju snažne dodatne mirovinske sustave zaista su izložene riziku - rekla je.

Standardni europski model desetljećima se oslanja na državni mirovinski sustav za skrb za građane u starosti. Ali kako ljudi sve dulje žive a natalitet pada, cijena financiranja tih sustava sve je veća. Dodajte tome druge troškove starenja, kao što su zdravstvena skrb i skrb za starije i nemoćne i trošak za porezne obveznike vrtoglav je.

Mogući odgovor na to je uspostava dodatnih mirovnih sustava, bilo privatnih ili sustava koje osigurava poslodavac, kako bi ljudi imali osobnu štednju koju će moći koristiti u mirovini.

Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu jer imaju niz različitih izvora prihoda za umirovljenike: stup generacijske solidarnosti po kojem doprinosi sadašnjih zaposlenih izravno financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika, zatim strukovne mirovinske fondove u kojima se štedi za mirovinu dok radite te daljnja ulaganja u mirovinske proizvode.

Ali mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Europi, oslanjaju se uglavnom na državne mirovine i imaju manje mirovine u odnosu prema plaćama.

U mnogim slučajevima, građani nisu zaista svjesni svoje situacije jer im javne vlasti i poslodavci ne daju puni uvid u njihova mirovinska prava. Bruxelles može samo dati sugestije jer su mirovinski sustavi u nacionalnoj nadležnosti.

Ipak, Hielkema, nizozemska državljana koja vodi EIOPA-u od 2021., uvjerena je da postoji „zamah” za velike promjene, što će njezinoj agenciji dati veću ulogu.

„Kao prvo, vidimo da se problem pogoršava, a to vide i vlade. Drugo, budimo iskreni, zašto su mirovine na dnevnom redu? Jer trebamo više ulaganja, a jedan način za generiranje više ulaganja je prebacivanje štednje s bankovnih računa u investicijske proizvode”, rekla je.

U idućih nekoliko mjeseci Europska komisija iznijet će preporuke za štednju i mirovine u cilju rješavanja demografskih i  financijskih izazova. Do kraja godine predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupne svakom građaninu, sustave za praćenje mirovina, nadzorne ploče za izvještaje o mirovinama i porezne poticaje kako bi štednja za mirovinu postala privlačnija. Revidirat će također europska pravila za mirovinske fondove koje osnivaju poslodavci i mirovinske investicijske proizvode.

Ključna mjera u paketu je sustav automatskog upisivanja ljudi u strukovne mirovinske fondove, kao u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.

- Bit ćete automatski upisani u mirovinski fond ako radite. Ako to ne želite, morate svjesno tražiti izuzeće - rekla je.

Ljudi se sada mogu dobrovoljno pridružiti mirovinskom fondu koji osigurava poslodavac, ali zbog inercije rijetki to čine, rekla je.

- Pretpostavlja se da će inercija funkcionirati i u obrnutom slučaju - rekla je, što znači da bi manje ljudi tražilo izuzeće. Kada je uveden, mehanizam funkcionira i više ljudi štedi za mirovinu preko radnog mjesta, rekla je.

Bit je u tome da imate „nešto što je dostupno i samozaposlenima ili gig-radnicima kako bi se osiguralo da i oni mogu štedjeti za mirovinu”, dodala je.

U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti te reforme, a tema mirovina politički je eksplozivna.

Francuska vlada premijera Françoisa Bayroua izgubila je potporu socijalista kada radnici i poslodavci nisu postigli dogovor o mirovinskoj reformi. Ovog ljeta, njemački kancelar Friedrich Merz preporučio je da mladi štede za mirovinu, izazvavši otpor sindikata koji brane državni mirovinski sustav.

O kojim iznosima se radi? U Njemačkoj mirovinska štednja u fondovima koje je osigurao poslodavac iznosi 267 milijardi eura, a u Švedskoj, koja ima osminu populacije Njemačke, ali gdje gotovo svi imaju mirovinski fond, riječ je o 516 milijardi eura, što je 92 posto BDP-a.