Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Bruxelles udara na stranu tehniku: EU želi manje ovisnosti o Amerikancima i Kinezima, više čipova, oblaka i otvorenog koda
Europska komisija predstavila je sveobuhvatan Paket za tehnološku suverenost, osmišljen kako bi se smanjila ovisnost Unije o stranim tehnološkim dobavljačima, s posebnim naglaskom na američke i kineske tvrtke. Ovaj značajan politički zaokret dolazi kao odgovor na sve glasnije kritike zbog prevelikog oslanjanja Europe na stranu tehnologiju te kao reakcija na rastuće geopolitičke napetosti.
Paket uključuje tri odvojene inicijative: Akt o čipovima 2.0, Akt o razvoju oblaka i umjetne inteligencije (CADA) te Strategiju EU-a za softver otvorenog koda. Sve mjere zajedno imaju za cilj izgradnju snažnijih tehnoloških kapaciteta unutar Europe, privlačenje većih investicija i otvaranje novih radnih mjesta u sektoru.
Potezi Europske unije temelje se na zabrinjavajućim podacima. Prema Europskoj komisiji, EU se za više od 80 posto svojih ključnih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na zemlje izvan Unije. Ta je ovisnost posebno izražena na tržištu računalstva u oblaku, gdje američki divovi poput Amazona, Microsofta i Googlea drže dominantan udio od oko 70 posto, dok najveći europski pružatelj usluga zauzima tek dva posto tržišta. Takva se ovisnost ne smatra samo ekonomskom ranjivošću, već i sigurnosnim rizikom, potaknutim strahom da bi strana sila mogla ugroziti ključne usluge. Mnogi u Europi agresivnu politiku Trumpove administracije navode kao "poziv na buđenje" koji je ubrzao zaokret prema većoj tehnološkoj autonomiji.
Prva i najvažnija mjera, Akt o čipovima 2.0, nadovezuje se na raniji Akt o čipovima koji je bio usmjeren na poluvodiče i proizvodnju. Kreatori politika zaključili su kako prva verzija nije bila dovoljno učinkovita u jačanju proizvodnih kapaciteta te da tržištem i dalje dominiraju američki dobavljači. Novi plan uključuje širenje postrojenja za istraživanje i razvoj poluvodiča, poboljšanje pristupa privatnim ulaganjima i potporu pilot-proizvodnim linijama. Cilj je udvostručiti globalni tržišni udio EU-a u proizvodnji poluvodiča na 20 posto do 2030. godine, pri čemu se nova strategija sve više približava kineskom modelu državne potpore industriji.
Zasebno, Akt o razvoju oblaka i umjetne inteligencije (CADA) bavi se zabrinutošću da Europa i dalje ovisi o neeuropskim pružateljima hiperskalabilnih usluga u oblaku. Komisija želi pomoći u širenju računalnih resursa, poboljšati dostupnost i primjenu infrastrukture za umjetnu inteligenciju te potaknuti ulaganja u europske pružatelje usluga u oblaku. Plan je utrostručiti kapacitet podatkovnih centara u EU-u unutar idućih pet do sedam godina i uspostaviti jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije, što bi moglo dovesti do favoriziranja europskih tvrtki u osjetljivim javnim natječajima.
Treća velika najava obuhvaća Strategiju EU-a za softver otvorenog koda, prema kojoj bi institucije EU-a mogle povećati svoju upotrebu takvog softvera (OSS) uz nove mjere poticaja i promicanja. Time se želi iskoristiti snaga europske zajednice otvorenog koda za razvoj alternativa u prioritetnim područjima kao što su oblak, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost.
Unatoč ambicioznim planovima, mjere još uvijek nisu zadovoljile sve dionike na tržištu. CISPE, tijelo koje predstavlja gotovo 50 europskih tvrtki za računalstvo u oblaku, tvrdi da neke od promjena zahtijevaju bolju definiciju i strožu provedbu. Iz te organizacije upozoravaju da su neki pragovi klasifikacije toliko niski da bi se i neeuropski pružatelji usluga mogli kvalificirati za povlastice, čime se potkopava glavni cilj smanjenja ovisnosti o stranim dobavljačima.
"Akt čak ni ne traži od kupaca da razmotre europske alternative", navela je organizacija, pozivajući EU da "zatvori rupe u zakonu koje bi se mogle iskoristiti za zaobilaženje pravila".
24sata © 2026
