Na panelu su sudjelovali Vuk Vuković iz Oracle sistema, Linardo Martinčević stručnjak za financije u HNB-u, Filip Šaravanja iz Hanfe, Boris Agatić, stručnjak koji se posljednje četiri godine intenzivno bavi blockchainom, i Ana Zovko iz Croatia osiguranja.
DIGITAL TAKEOVER
Fintech panel: Fintech je u Europi stvorio tržište od 150 milijardi eura i radna mjesta
Fintech nije samo e-Banking nego mnogo više od toga. Trend fintecha se donosi na hrvatsko tržište, a pomalo izumire i plaćanje gotovinom što smo mogli vidjeti i za vrijeme korona virusa.
Fintech je u Europi stvorio tržište od 150 milijardi eura i otvorio nova radna mjesta.
- U Hrvatskoj ćemo moći vidjeti ubrzani razvoj fintecha i još veću tendenciju ubrzanja. Jedna od posljedica korone je bio porast online kupovine, a to će nastaviti rasti i razvijati se. Taj trend će se pogotovo sada s pandemijom samo nastaviti, tako da možemo reći da su disrupcije dobre za ekonomiju. Korona nije disrupcija sama po sebi, već sve ono što je iz toga nastalo. Svakako ćemo vidjeti porast online firmi, pogledajte samo Amazon - kaže Vuković.
- Dosta vidimo veliki zaokret iz keš plaćanja u bezgotovinsko plaćanje, pogotovo za vrijeme pandemije. Također, ljudi su se okrenuli plaćanju mobilnim bankarstvom i to je jedna inovacija koju nismo do sada imali. Također, plaćanje bez PINa podiglo se na limit na 250 kuna i to je jedna od inovacija koja je utjecala na to da ljudi više beskontaktno plaćaju - kaže Martinčević.
Iako, u Hrvatskoj ljudi još uvijek više vjeruju fizičkom novcu.
- Za 10 posto se smanjila upotreba plaćanja kešom za vrijeme korone, tako da vidimo da mladi ljudi ipak više cijene bezgotovinsko plaćanje - priča.
Međutim PSD2 direktiva uvodi otvoreno bankarstvo.
- Fintech najviše izjednačavamo s bankarstvom i platnim prometom, ali u novije vrijeme regulatorno se otvoreno bankarstvo stavilo u Europu iz Singapura, pa vidimo otvoreno bankarstvo na široj razini kao što je to recimo osiguranje - priča Šaravanja.
No jesu li banke otvorene prema toj direktivi?
- I da i ne. Banke će isto biti korisnici prema drugim bankama. Kod nas je stupio open banking već na snagu. Po broju računa i agregatora plaćanja, mi ih imamo malo i nismo veliko tržište. No banke to same već mogu koristiti - kaže Martinčević i dodaje da bi startupi sigurno to isto mogli koristiti vrlo uskoro.
No što je s kriptovalutama? Jesu li njeni rizici veći od koristi?
- Rizici nisu toliko veliki. Naime, imamo kriptovalutu kao upotrebu blockchaina gdje vidimo da možemo taj pristup koristiti kao elektronički keš. Ideja je bila da imamo zaštićeni monetarni sustav. Rizika ima, kao što je adaptacija i volatilnost cijene, ali smo par godina do toga da te rizike izbacimo - kaže Agatić i dodaje da je špekuliranje na cijenu jedan od prvih mrežnih efekata kriptovalute, no za usluge koje nudite online možete biti plaćani u kriptovalutama.
- Ono što vidim kao grešku kod ljudi je kada slučajno izbrišu svoj mali kriptonovčanih i ostanu bez novca. Morate shvatiti da je novac ireverzibilan iako je digitalan. Treba još poraditi na user experienceu - kaže.
Posebnost kriptovalute kao što je bitcoin prisutan na samo jednom uređaju.
- Postoje ljudi koji su recimo 2010. godine skupili nekoliko tisuća bitcoina, no bacili su laptop ili mobitel ili im se nešto dogodilo s uređajima. To je sada novac koji je ireverzibilan, nije povrativ - objašnjava Agatić.
Kako se na to nadovezuje stable coin?
- Tržište je zahtijevalo da postoji neka vrsta novca koji nije sklon volatilnosti poput eura ili dolara. Tako da stalno izlaze neke njegove nove vrste koji su interesantni zbog blockchaina koji nema čak niti administratora, već je samo sustav koda - kaže Agatić.
Ipak, nisu svi stable coinovi regulirani.
- Treba između njih povući paralelu. Jer iza reguliranih stoje institucije, dok postoje i neke ‘egzotičnije varijante’ koje rade ljudi bez lica i imena, pa one algoritamski razvijaju svoju vrijednost - objašnjava Šaravanja.
- Sam stable coin nije centraliziran, već je kriptiran da bude decentraliziran - on nije izdan od vlasti. Tipologija može biti neka institucija, koja prikuplja novac po principu ‘ daj mi kunu, ja izdam kunu’, a mogu postojati i neke druge verzije - dodao je Martinčević.
No kako fintech i osiguranje idu zajedno?
- Tržište je prepoznalo potrebu digitalizacije i u posljednje se vrijeme ubrzano transformira prema digitalnim poslovnim modelima. Epidemiološka kriza svakako je doprinijela ubrzanju digitalizacije, no i prije krize, promjene u navikama i potrebama klijenata te veća očekivanja i brze promjene trendova, potaknule su osiguratelje da intenzivnije ulažu u digitalizaciju. Croatia osiguranje, kao digitalni lider na domaćem tržištu osiguranja, u jeku krize lansiralo je dvije digitalne platforme: novu web stranicu i self-care mobilnu aplikaciju. Razvijene u skladu s najboljim svjetskim praksama iz financijske industrije, web stranica i mobilna aplikacija u potpunosti su prilagođene potrebama klijenta koji želi brz, jednostavan i digitalni pristup - svoje osiguranje na dlanu - kaže Zovko.
- „Proteklih mjeseci dodatno smo intenzivirali komunikaciju s klijentima putem online kanala, a kao digitalni lider omogućili smo još bržu i jednostavniju uslugu ugovaranja polica te prijave štete potpuno online, preko weba i mobilne aplikacije Moja Croatia“ - kaže.
No što se tiče kriptovaluta, neke od banaka počele su puštati svoju digitalnu verziju novca.
- To recimo radi Centralna banka. No tu vidim dosta izazova. Prvenstveno, dizajn digitalne valute može biti različit. Što je s njenim utjecajem na ukupni sustav? Vidim puno problema koji se trebaju riješiti, da bi se takvo nešto moglo napraviti - kaže Agatić.
- Da, ovisi hoće li biti kao keš i kao takvim se koristiti ili na neki drugi način. U svakom slučaju ovisi o dizajnu - dodaje Martinčević.
Što je s kunom? Treba li ju Hrvatska zadržati kao nacionalnu valutu?
- Ne treba. Radi se samo o ponudi i potražnji jer postoji puno veća potražnja za eurom. Pogledajte samo kako ljudi izražavaju cijene stanova ili automobila. Čisto zbog elementa potražnje, trebali bi se integrirati u europski monetarni sustav, a da ne govorimo o turizmu - kaže Vuković.
- Otklonit ćemo si neke druge vrste rizika, olakšati potrošnju, olakšati fintechovima da dobiju cijelo jedinstveno tržište - dodaje Martinčević.
Hoćemo li imati osobnog bankara na mobitelu ili pametnom satu?
- Veća je potražnja za takvim digitalnim asistentom, ali i financijskim planiranjem. Dakle da se korisniku pomogne da bolje zna planirati budžet i kontrolirati svoje troškove. Tako da je veća potražnja za ovim drugim, no u pogledu osobnog bankara, javlja se sve više firmi koje nude takvu uslugu. Ne znam koliko je toga kod nas, ali u svijetu ima i potražnje za time - kaže Vuković.
- To se radi na kineskim platformama gdje je sve samo jedan klik daleko. To je nešto što bi se moglo omogućiti da firme krenu i u tom smjeru. Vjerujem da će i u Hrvatsku doći netko tko bi mogao ponuditi takvu uslugu - kaže Martinčević.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
