Tech

Komentari 5

Fizičar napravio slikovnicu koju vole i roditelji: 'Kažu da toplina bježi van iz kuće. U krivu su...'

Fizičar napravio slikovnicu koju vole i roditelji: 'Kažu da toplina bježi van iz kuće. U krivu su...'

Profesor fizike na PMF-u Nikola Poljak jedan je od najpametnijih ljudi na svijetu s IQ-om od 183. U svojoj slikovnici fizikalne zakonitosti uspoređuje s čili papričicama, medom, voćem...

Fizika je znanost koja plaši mnoge, a upravo nam je ona potrebna da razumijemo svijet oko sebe. Kako bi djeca od malena shvatila da fizika nije bauk, a da znanost može biti igra, dr. sc. Nikola Poljak napravio je serijal slikovnica “Fizika za djecu 2”.

- Znanstvena istraživanja su pokazala da djeca zavole ili zamrze znanost od jako male dobi. Već s pet, šest godina imaju formiran stav o tome pa se nekako uočilo da postoji potreba za edukativnim znanstvenim sadržajima baš za kikiće. U svijetu postoje ovakve slikovnice, ali su to većinom abecedarke. Odlučio sam onda napraviti i slikovnice za specifična područja - govori Poljak, fizičar i izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Poznat je i kao jedan od najinteligentnijih ljudi na svijetu s IQ-om 183.

Očekivali smo da će nas dočekati strogi profesor fizike, a dočekao nas je simpatični profesor, koji ima strpljenja za sve.

Slikovnice nisu teške za razumjeti, svemu pristupaju kroz igru, uspoređuju fizikalne zakonitosti s čili papričicama, medom, voćem i igračkama. Ne radi se tu o prekompliciranim objašnjenima niti se “oduzima djeci da budu djeca”.

Upravo suprotno, Poljak je našao način da djeci kroz igru objasni svijet u kojem se nalaze.

- Ako djecu nešto zanima, to im treba objasniti. Shvatit će to na elementarnom nivou, a ako im se ne objasni, onda se događa nesrazmjer između toga što se vidi i što se razumije te djeca počnu odbacivati objašnjenja i znanost i kasnije u životu - objašnjava Poljak.


Slikovnice daju odgovore na bezbroj pitanja koja djeca imaju, a roditeljima daju šansu da ne izmišljaju netočne odgovore koje djeca prihvate samo zato što su ih čuli od odrasle osobe.

Poljak ima iskustva i u tome, njegova 6-godišnja kći znatiželjna je kao i svi njezini vršnjaci.

- Ona često, kad vidi nešto novo, na primjer, lokvicu ulja na vodi, pita zašto je sad tu duga, otkud su tu nastale dugine boje i pokazuje interes. Teško mi ju je uspoređivati s drugom djecom, neke više zanima jedno, neke drugo, ali siguran sam da će joj pomoći to što dobije neko jednostavno objašnjenje već sad - priča Poljak, koji vjeruje da uvod u svijet znanosti treba napraviti već u vrtićkoj dobi.

- Svijet u kojem se rodimo je sve više i više tehnološki napredan i treba to djeci demistificirati, da im ne izgleda sve oko njih kao magija.


Mehanika, toplina, optika, abeceda fizike i nuklearna fizika. To je pet tema kojima se bave slikovnice, a začudila nas je upravo nuklearna fizika. Kako objasniti djeci radioaktivnost kad je ne razumiju ni neki odrasli?

- To se čini kontraintuitivno, ali ovo što se čini teže, to je lakše napisati i objasniti. Ova područja koja su bliža stvarnom životu, kao što je mehanika, to je teže napisati, čini mi se. Kad je nešto nekome egzotično i ne zna ništa o tome, onda je lakše objasniti. Kad je nešto poznatije, onda obično imamo neke pretkoncepte, što je loše, i onda kad pročitamo u knjizi objašnjenje koje se kosi s našim pretkoncepcijama, onda ne vjerujemo tom objašnjenju i treba razbijati te pretkoncepcije, što je teško. Dao sam i odraslima da čitaju i većina ih se iznenadila koliko je ono u što vjeruju netočno. Na primjer, imamo dva tijela istih oblika. Jedno je znatno teže od drugog i kad ih pustim, koje će prije pasti? Većina će reći da će pasti ovo koje je teži, a to nije točno. Past će oba jednako. I to je objašnjeno u mehanici. Isto je, na primjer, kad otvorimo prozor i često čujemo da će ‘ući’ hladnoća. To je potpuno pogrešno, hladnoća ne može nigdje ući, nego toplina izlazi. Zato stavljamo izolaciju - zaključuje Nikola.