Kineska populacija pada - “vojska” od preko dva milijuna robota drži tvornice u pogonu

Kineska populacija treću je godinu zaredom u padu. Do kraja 2024. zemlja je imala 1,408 milijardi stanovnika, 1,39 milijuna manje nego godinu ranije, potvrđuju državni statističari i međunarodne agencije. To znači manje novih radnika i veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, pa je zamjena dijela poslova tehnologijom postala prioritet.  U istom trenutku Kina predvodi svijet po ukupnom broju aktivnih industrijskih robota. Prema novim podacima koje prenosi South China Morning Post, u tvornicama je više od 2,0 milijuna aktivnih robota, a u 2024. je instalirano oko 295 tisuća novih jedinica. To je dio šire strategije kojoj je prioritet zadržati visok izvoz i efikasnost unatoč rastućim plaćama i demografiji koja stari. 

INTENZIVIRAJU SASTANKE Carinske stope su 'neodržive', Kina i SAD pojačat će pregovore

Brzina robotizacije vidi se i u “gustoći robota” – broju robota na 10 tisuća zaposlenih. Kina je 2023. skočila na 470 robota na 10 tisuća ljudi i pretekla Njemačku i Japan na toj ljestvici, pokazuje izvješće Međunarodne federacije za robotiku. Takav uspon u samo nekoliko godina objašnjava zašto proizvodni pogoni i dalje “rade punim plućima” unatoč manjku mladih radnika. Automatizacija se ne zaustavlja na tvorničkoj liniji. Veliki logistički igrači u Kini pokazuju potpuno automatizirana skladišta s flotama AGV vozila, sortera i robotskih ruku - od preuzimanja robe do pakiranja i otpreme. Javne snimke JD.coma prikazuju objekte u kojima kroz noć rade samo roboti i nadzorni softver, bez ljudskog rukovanja paletama, što smanjuje trošak i ubrzava isporuku. 

Pogledajte potpuno automatizirano skladište u Kini:

Zašto je to važno i Europi, uključujući Hrvatsku?

Ako Kina dugoročno održava proizvodne kapacitete automatizacijom, pritisak na cijene gotovih proizvoda i dalje ostaje snažan. Tvornice u EU koje se sporo automatiziraju teže će parirati brzinom i troškovima, a lanci opskrbe sve više ovise o pametnoj logistici. Ukratko, ulaganje u robote i softver postaje pitanje konkurentnosti, ne samo tehnološkog prestiža. Kinesko gospodarstvo istodobno nosi teret nekretninskog sektora i slabije domaće potrošnje, pa vlasti kombiniraju poticaje, izvoz i automatizaciju kako bi održale rast. U tom miksu “robot vojska” postaje osigurač da proizvodne trake ostanu brze čak i kad broj radnika pada. Koliko će vremena proći prije nego tako nešto doživimo i u Hrvatskoj, ostaje za vidjeti.