Mars je nekoć imao dubok i prostran ocean koji je prekrivao veći dio sjeverne hemisfere, a po veličini bi bio usporediv s Arktičkim oceanom na Zemlji
ZANIMLJIVO
Mars nekoć nije bio crven: 'Ovo je najveći dokaz koji imamo!'
Čitanje članka:
2
min
Mars, planet koji danas poznajemo kao hladan, suh i prašnjav crveni svijet, u svojoj je dalekoj prošlosti bio drastično drugačiji. Sve je više dokaza koji upućuju na to da je nekoć bio živahan "plavi planet", prekriven oceanima, rijekama i jezerima. Najnovija istraživanja ne samo da potvrđuju ovu sliku, već su znanstvenici po prvi put uspjeli izračunati i drevnu "razinu mora" iz najvlažnijeg razdoblja u povijesti našeg planetarnog susjeda.
Drevni ocean u divovskom kanjonu
Ključni dokaz stigao je iz Valles Marinerisa, najvećeg sustava kanjona u Sunčevom sustavu. Tim znanstvenika iz Italije i Švicarske analizirao je podatke s triju satelita i usredotočio se na kanjon Coprates Chasma.
Ondje su, koristeći snimke visoke rezolucije, identificirali lepezaste naslage koje nevjerojatno nalikuju riječnim deltama na Zemlji, formacijama koje nastaju kada rijeka utječe u veliku, stajaću vodenu masu. Sve otkrivene strukture nalazile su se na gotovo identičnoj nadmorskoj visini, između 3650 i 3750 metara ispod referentne površinske razine Marsa.
To je znanstvenicima omogućilo da precizno odrede visinu drevne obale.
- Strukture koje smo uspjeli identificirati na slikama jasno predstavljaju ušće rijeke u ocean, kao što znamo iz brojnih primjera na Zemlji - objasnio je Fritz Schlunegger, geomorfolog sa Sveučilišta u Bernu.
Na temelju ovih otkrića, istraživači su zaključili da je Mars nekoć imao dubok i prostran ocean koji je prekrivao veći dio sjeverne hemisfere, a po veličini bi bio usporediv s Arktičkim oceanom na Zemlji. Procjenjuje se da su se te naslage taložile prije otprilike tri milijarde godina, što to razdoblje čini "vremenom s najvećom dostupnošću površinske vode na Marsu", nekoliko stotina milijuna godina kasnije nego što se ranije mislilo, piše Science Alert.
Potvrda iz radarskih snimki i satelitskih mapa
Ova slika vodenog svijeta nije temeljena samo na opažanjima iz orbite. Dodatnu i izravniju potvrdu pružili su podaci s kineskog rovera Zhurong. Njegov radar za prodiranje u tlo (RoPeR) otkrio je ispod površine ravnice Utopia Planitia slojevite naslage koje po svojoj strukturi odgovaraju obalnim sedimentima na Zemlji.
To sugerira da je rover, na drugoj strani planeta, također pronašao dokaze drevne obale.
Istovremeno, druga studija, usredotočena na područje Aeolis Dorsa, mapirala je više od 6500 kilometara riječnih grebena. Analiza ovih formacija otkrila je postojanje obale stare oko 3,5 milijardi godina, s golemim nakupljanjem sedimenata debljine i do 900 metara.
Različite metode i istraživanja na udaljenim lokacijama sve više iscrtavaju istu sliku: Mars je uistinu bio plavi planet.
Što to znači za potragu za životom?
Postojanje oceana takve veličine dramatično povećava vjerojatnost da je Mars nekoć bio nastanjiv. Velike i stabilne vodene mase ključan su preduvjet za nastanak i evoluciju života kakvog poznajemo.
Benjamin Cardenas, geoznanstvenik sa Sveučilišta Penn State, koji je vodio istraživanje područja Aeolis Dorsa, ističe važnost ovih otkrića.
- Ovo je najveći dokaz do sada. Radi se o golemom vodenom tijelu, hranjenom sedimentima s visoravni koji su vjerojatno nosili hranjive tvari. Da su na drevnom Marsu postojale plime, bile bi ovdje, nježno donoseći i odnoseći vodu. Ovo je točno ona vrsta mjesta gdje je drevni marsovski život mogao evoluirati - rekao je Cardenas.
Drevne obale i riječne delte sada se smatraju najperspektivnijim lokacijama za buduće misije čiji će cilj biti potraga za fosilnim ostacima ili drugim biološkim potpisima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
