Nove metode: Naučili smo kako ćemo otkriti sve tajne mozga

Kako otkriti elementarnu česticu, tajne astrofizike i kozmologije ili medicine? To su znanstvenici s CERN-a (Europskog centra za nuklearna istraživanja u Ženevi) prošlog tjedna u Splitu naučili studente i asistente iz Hrvatske, Švicarske, Njemačke, Italije, Poljske, Amerike, Nizozemske i Cipra.

Njih 28 pohađao je “Tematsku CERN-ovu školu znanstvenog računanja”, jednu od najprestižnijih i najboljih škola znanstvenog računanja u svijetu, a u sklopu koje se proučavaju i metode kakve su se primjenjivale pri otkriću Božanske čestice. CERN organizira školu u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje već četvrti put zaredom u splitskom MedILS-u.

- Danas se znanstveno računanje ne koristi samo u velikim eksperimentima pri akceleratorima, nego i u medicini, biologiji, kemiji, raznim društvenim i humanističkim znanostima, poput sociologije i ekonomije. Primjer takvog složenog računanja je jedan od najvećih svjetskih projekata simulacije mozga (Human Brain Project), koji koristi ogromne računalne resurse i veoma sofisticirane računalne algoritme u pokušaju razumijevanja rada ljudskog mozga. Teoretski i kroz vježbe uče se razne tehnologije i platforme za obradu podataka, napredne tehnike programiranja, kao i pohranjivanja te pristupanja podacima. Dakle, usvajaju znanja koja se niti ne mogu steći u klasičnim školama, zbog činjenice da su potpuno nova i tek se trebaju preseliti u redovito obrazovanje. Kako su neki od sudionika i asistenti na fakultetima, dio saznanja s ove škole će jako brzo prenijeti i svojim studentima - rekao nam je prof. dr. sc. Ivica Puljak s FESB-a. Puljak je bio koordinator jedne skupine znanstvenika koja je u CERN-u pronašla Božansku česticu.

Domaći i inozemni predavači s CERN-a u Splitu su također studentima otkrili najnovije načine programiranja putem više umreženih računala kako bi se obradile ogromne količine podataka kao što to rade u laboratoriju u Ženevi.

- Kako je znatno povećanje brzine procesora postalo nemoguće zbog ograničenosti silicija,  napredak današnjih procesora je krenuo u smjeru integracije više jezgri u jednom procesoru. Današnji pametni mobiteli imaju najmanje 4 jezgre i to su jako sposobna minijaturna računala. Dio znanja s CERN-ove škole ćemo sigurno prenijeti na naše studente te im na jednostavnim primjerima prezentirati kako se efikasno može iskoristiti višejezgrenost procesora, kao i kako male optimizacije mogu utjecati na brzinu.

Napisati aplikaciju danas nije veliki problem, dok je optimizacija aplikacije da efikasno iskorištava resurse računala pravi izazov - rekao nam je polaznik škole dr. sc. Ivo Stančić, viši asistent s FESB-ova Zavoda za elektroniku i računarstvo, koji se nada i suradnji na CERN-ovim projektima.