Obavijesti

Tech

Komentari 8

Opasna ilegalna trgovina: 'Ljudi ne žele znati da novac koji daju za lažnjake financira terorizam'

Opasna ilegalna trgovina: 'Ljudi ne žele znati da novac koji daju za lažnjake financira terorizam'
7

Nezanemariv broj pušača u Hrvatskoj koristi ilegalni duhan, a ulazak u Schengen može biti poticaj za daljnje krijumčarenje. Vodeći stručnjaci otkrivaju i zašto je borba protiv ilegalne trgovine važno zdrastveno i financijsko pitanje

Od pušača koji puše rezani duhan, njih 67 posto koristi ilegalni rezani duhan, a glavni razlog su povoljnije cijene švercanog duhana, rečeno je na nedavnoj konferenciji "Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima - što nam donosi Schengen", u organizaciji Carinske uprave i Hrvatske udruge poslodavaca. Voditelj istraživanja IPSOS-a o tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji Davor Tolić, rekao je da se to istraživanje kontinuirano provodi tri godine te da je u najnovijem u Hrvatskoj anketirano 3.100 ljudi iz 1.300 kućanstava. 

Isto tako, istraživanje je pokazalo i da 7,5 posto stanovništva ili 237.600  ljudi kod nas, puši rezani duhan. Većina ih je iz Slavonije, centralne Hrvatske - Korduna, Banovine i Like, a radi se većinom o ljudima starije životne dobi, od 45 do 65 godina. Znatni dio odnosi se na neoporezovani, dakle ilegalni rezani duhan.

Mladi sve više kupuju fejk: Nije bitno je li original, sve dok ima ime ili brend slavnog autora
Mladi sve više kupuju fejk: Nije bitno je li original, sve dok ima ime ili brend slavnog autora

- Od sto pušača u Hrvatskoj 67 koristi ilegalni duhan, a u Sloveniji samo 24. Legalni dio je zanemariv u Hrvatskoj, dakle 33 posto, a korisnici  legalnog dijela su mlađi ljudi - rekao je Tolić. 

Inače KPMG-ovo istraživanje pokazalo je kako je u 2021. potrošnja cigareta bila oko 5,8 milijardi, a od toga je ilegalnih cigareta oko 6 posto. U odnosu na godinu ranije to je blagi pad, od 0,65 posto.

Najveći broj ilegalnih cigareta u Hrvatskoj su takozvane 'illicit whites', odnosno cigarete bez oznake zemlje iz koje dolaze. 

Iako građani prepoznaju ilegalnu uporabu i trgovinu duhanskim proizvodima kao važnu nacionalnu i europsku prijetnju njihovoj sigurnosti i javnom zdravlju, oni nisu uglavnom svjesni prave veličine ilegalne trgovine. To je pokazalo istraživanje analitičke kuće Povaddo za Philip Morris International, u kojem se navodi da samo 14 posto Europljana je svjesno da zbog ilegalnog tržišta cigareta članice EU godišnje izgube više od 10 milijardi eura prihoda. U istom istraživanju 86 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da više više oporezivanje dovodi do povećanja ilegalnog tržišta jer se pušači okreću izvoru jeftinijeg duhana i nikotinskih proizvoda. Gotovo jednako visok postotak od 83% vjeruje da ilegalna trgovina duhana i nikotinskih proizvoda vlade zakida za značajan prihod od poreza, a njih 72 posto bi podržalo EU u reviziji svih dokaza o bezdimnim alternativama, prije odluke kako će ih oporezovati.

Odgovarajući uz pitanje što nam po pitanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima donosi ulazak u Schengen, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je da za one koji posluju izvan zone zakonitosti pridruživanje Schengenu može biti psihološki poticaj za ulazak u daljnje akcije krijumčarenja. 

Dvije trećine pušača u Hrvatskoj puši ilegalni duhan, a Schengen može biti poticaj krijumčarenju
Dvije trećine pušača u Hrvatskoj puši ilegalni duhan, a Schengen može biti poticaj krijumčarenju

-Danas preko 50 posto operativnih kapaciteta koristimo upravo za suzbijanje krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina- rekao je Demirović, koji ne očekuje nikakve negativne posljedice oko te problematike ulaskom u schengenski prostor. Tvrdi kako se ništa negativnog neće dogoditi, već samo pozitivni učinak za gospodarstvo.  Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber također ističe da će ulazak u Schengen imati pozitivan učinak na trgovinu, a istaknula je da Hrvatska u borbi protiv nelegalnog tržišta duhanskim proizvodima ostvaruje napredak, no kako je taj problem i dalje prisutan. Naglasila je da ilegalna trgovina duhanom širi kanale prodaje na web stranice i društvene mreže, ali i da država treba paziti na velike skokove u cijeni duhanskih proizvoda, jer graničimo s državama koje imaju puno niže cijene pa bi velika poskupljenja značili i veliki poticaj ilegalnom tržištu.

Krajem studenog u medijima se pisalo i kako Europska komisija namjerava značajno povećati minimalne trošarine na duhanske proizvode. Plan predviđa, a još se čekaju službeni detalji,  povećanje najmanje moguće trošarine na cigarete s 1,8 na čak 3,6 eura za pakiranje od 20 komada. 

A upravo su prijeteća recesija i rastući troškovi života koji stvaraju plodno tlo za bujanje ilegalne trgovine bili glavna tema velike Economistove konferencije u Berlinu. Na njoj se raspravljalo i o tome kako ilegalna trgovina predstavlja prijetnju za zdravstvo, ali i financije raznih vlada. 

Ključni trendovi koje donosi kriza

EU predlaže drastično dizanje trošarina na cigarete? Mogle bi poskupjeti i po 10 kuna po kutiji
EU predlaže drastično dizanje trošarina na cigarete? Mogle bi poskupjeti i po 10 kuna po kutiji

U uvodu konferencije istaknuto je tako što nas čeka u sljedećih godinu i pol pa se ističe da su mnogi ključni dionici i dalje znatno nespremni na borbu s posljedicama ilegalne trgovine, koja je naglašena tijekom ekonomskih kriza. Tako ističu podatak da je 5,8 posto ukupnog uvoza u EU 2019. bilo krivotvoreno ili piratizirano, a procjene su da je EU zbog toga na gubitku od 119 milijardi eura. Online trgovina koja je u pandemiji postala važna, je i velika prilika  za kriminalne skupine i ilegalnu trgovinu te je postala ključna u njihovim operacijama i to će biti tako dok se ne postave nove regulative. 

Posebno važan trend koji su istaknuli je i da se kriminalci iznimno brzo mogu prilagoditi na ekonomske promjene i na potrebe i želje kupaca, pa tako i sami vode moderne proizvodne pogone, a mnogo ilegalnih dobara nastaje u istočnoj Europi, gdje je to jeftinije za proizvesti i lakše za krijumčariti kroz Europu. U krizi pada potrošačka moć, što  utječe na veću potražnju za ilegalnim dobrima, a podatak EUIPO-a (Ured EU za intelektualno vlasništvo) govori da 42 posto Europljana misli da je prihvatljivo kupiti lažnjake, ako su za osobnu upotrebu. 

Dostupnost jeftinih krijumčarenih dobara stvara nepoštenu konkurenciju i može dovesti do rasta nezaposlenosti, a tvrtke koje legalno obavljaju posao imaju problem parničenja i troškova nadzora kako bi se borili s ilegalnom trgovinom. Uz to, trgovci ilegalnom robom mogu  ‘zagaditi’ legitimne opskrbne lance ilegalnim dijelovima i opremom za proizvodnju, a to također može biti pojačanom tijekom krize, no ovisi o prirodi krize. Tijekom ekonomske recesije pojačani su financijski učinci ilegalne trgovine na kompanije, a to se može odraziti na smanjeni profit, teže kreditne uvjete, smanjeni dotok novca, otpuštanja, promjene u upravljanju. 
A posebno je važno istaknuti i kako industrije ili sektori u kojima je raširena ilegalna trgovina mogu imati niži poticaj na ulaganje u istraživanje i razvoj i tako nižu zaradu i konkurentnost tržišta.

Uskok pokrenuo istragu protiv petorice: U RH prokrijumčarili i prodali 54 tone duhana
Uskok pokrenuo istragu protiv petorice: U RH prokrijumčarili i prodali 54 tone duhana

'Kupovina lažnjaka je problem i za zdravlje'

Govoreći o financijskim učincima ilegalne trgovine Tim Stuchtey s Instituta BIGS rekao je kako su najočitiji u doglednoj budućnosti na porezne prijave i na države koje će manje zaraditi dok se potražnja prebacuje na ilegalna tržišta. Drugi, dugoročniji utjecaj je onaj na rast, gdje tvrtke koje postaju žrtve krivotvorina manje ulažu, imaju manju prodaju, što vodi do otpuštanja, ali i manje novca za investicije u istraživanje i razvoj što znači i manji rast. Stuchtey ovdje govori o spirali kojoj je teško pobjeći, a koja će, kaže, povući i mlade koji teže nalaze posao u krizi te su skloniji prebaciti se na ‘tamnu stranu’ i upustiti se u ilegalnu trgovinu, umjesto da se educiraju za nešto drugo.

Stuchtey upozorava i da trebaju države podizati svjesnost o negativnostima ilegalne trgovine pa ističe primjer kako je to teško kada je sasvim u redu reći da je prihvatljivo kupiti cigarete bez poreza u duty free shopu, ali da nije u redu kupiti lažnu torbicu za ženu.
-Kupovina lažnih cigareta je problem, i za zdravlje. Moramo gurati poruku i učiniti ljude svjesnima o negativnim učincima za društvo i njih same-kaže.

Zašto je važna borba protiv ilegalne trgovine?

- Ovo je fenomen s mnogim oblicima i manifestacijama i koncept koji je teško shvatiti jer može obuhvatiti ogroman broj različitih dobara. Kad god se može ostvariti neka zarada ili je ograničena dostupnost nečega ili kad porezi ograničavaju dostupnost nečeg.. tu imamo uvjete za ilegalnu trgovinu. S tim se moramo boriti zbog višestrukih posljedica, kao primjer ilegalna trgovina pesticida.. izaziva štetu legitimnim proizvođačima, ali zagađuju tlo, a uništavanjem usjeva ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom. Problem koji imamo je da mnogi to gledaju kao “zločin bez žrtve”, a to je zahvaljujući povezivanju luksuznih proizvoda s ilegalnom trgovinom. Tu se stvorio narativ da “nitko nije umro jer je kupio lažnu torbu”. No problem je u tome što ljudi ne shvaćaju ili ne žele vidjeti da novac, koji daju za takvu lažnu torbu, financira terorizam ili kupnju oružja za terorističke skupine. Tako da krivotvorine su samo vrh sante leda i paravan za druge aktivnosti - istaknuo je Stefano Betti iz TRACIT-a, inicijative za borbu protiv ilegalne trgovine.

Rishaad Hajee iz Philip Morris Internationala se nadovezao i istaknuo kako ilegalna trgovina koristi jedino kriminalnim organizacijama, a za drugu stranu je uvijek veća šteta od koristi. Spomenuo je vlastiti sektor, u kojem su se odlučili zamijeniti cigarete manje štetnim alternativama bez dima te istaknuo da to postaje teško kad za korisnike nema dovoljno poticaja da odaberu jedan proizvod, umjesto da nastave pušiti.

-Najbolji je izbor prestati pušiti. Ali u svijetu kad 1 od 10 ljudi uspješno prestaje pušiti, moramo imati bolje opcije i alternative za njih. Kad ste u situaciji da imate ilegalne cigarete koje su jeftine i tako potaknuti da uzmete proizvod koji je štetniji za vas od alternative. Mislim da to ubija ciljeve smanjenja štete. Široko gledano, ilegalna trgovina guši i ciljeve javnog zdravstva - rekao je te istaknuo i problem oporezivanja gdje porezima želimo ljude potaknuti da prestanu ili puše manje, ali i da s druge strane takvim porezima stvaramo poticaj da se izabere ilegalni proizvod i stvara potražnja među ilegalnim proizvođačima.

Zagrebačka policija u kamionu pronašla preko pet tona duhana
Zagrebačka policija u kamionu pronašla preko pet tona duhana

'Savršena situacija za pranje novca'

Betti je pak istaknuo i kako krize, poput ove, karakterizira i kriza likvidnosti kad imamo milijune ekonomskih čimbenika koji trebaju kredite da bi dalje živjeli, a kriminalne organizacije stvaraju golema bogatstva od raznih ilegalnih aktivnosti, poput kokaina.

- Glavni problem je kako taj novac oprati. Poanta je da smo u situaciji da kriminalne mreže imaju savršenu situaciju da operu sav taj novac, poput davanja novca potrebitim malim poduzećima kao zajam, jer ne mogu često do legitimnog izvora novca koji im je potreban.

Kriminalne organizacije daju novac, a ako poduzetnik ne može vratiti novac, kriminalna mreža će “reći daj mi kontrolnu poziciju u svojoj kompaniji”. Kad se infiltriraju, kompanija postaje alat organizacije za pranje novca, alat za distribuciju ilegalnih dobara kad se infiltriraju u logističke i transportne tvrtke, alat za prodaju krivotvorina -istaknuo je.

-Vjerujem da ćemo vidjeti rast i opuštanje granica, u odnosu na pandemiju, očekujem da ćemo vidjeti rast ilegalne trgovine. Ali uzmemo li gubitak poslova, inflaciju, manje novca, javit će iskušenja za vlasti da podignu poreze i to će dodatno pogoršati situaciju, u vrijeme kad bi trebali u drugom smjeru. Mislim da je ovo vrijeme za pragmatizam, i zdrav razum. Bila je studija u kojoj smo gledali mišljenje 13.000 ljudi u EU koji misle da ilegalna trgovina sprječava mnoge pušače u prestanku pušenja zbog dostupnosti proizvoda - rekao je, osvrnuvši se na gore spomenutu studiju koju je proveo Povaddo.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 8
Pao Facebook, milijuni diljem svijeta ne mogu na Instagram i WhatsApp. Ne radi Messenger
SRUŠILO SE SVE

Pao Facebook, milijuni diljem svijeta ne mogu na Instagram i WhatsApp. Ne radi Messenger

Brojni korisnici Facebooka na drugim društvenim mrežama, poput X-a, javljaju kako im se pojavljuje greška, a izgleda da problema imaju i Instagram i WhatsApp
Stručnjak o padu Facebooka: 'Vjerojatno su puštali novi kod pa je to poremetilo sustav'
NOVI KRAH METE

Stručnjak o padu Facebooka: 'Vjerojatno su puštali novi kod pa je to poremetilo sustav'

Marko Rakar objasnio je kako se radi o tisućama servera te kako se te greške uglavnom događaju kad puste novu verziju koda koja poremeti rad sustava
Twitteru pobjeglo skoro 3 mil. ljudi, a novi rival Bluesky dobio je upravo toliko korisnika
EGZODUS

Twitteru pobjeglo skoro 3 mil. ljudi, a novi rival Bluesky dobio je upravo toliko korisnika

Od listopada ove godine broj korisnika X-a je pao s 32,3 milijuna na 29,6 milijuna. Prvi znaci egzodusa pojavili su se nakon što je Musk počeo koristiti X kao platformu za predizbornu kampanju Donalda Trumpa.