Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Digitalni jaz pokušava premostiti golema koalicija telekomunikacijskih operatera, proizvođača i industrijskih grupa s ambicioznim ciljem: stvoriti pametni telefon čija cijena neće prelaziti 40 eura
Širom svijeta više od tri milijarde ljudi živi u područjima s pokrivenošću mobilnim signalom, ali i dalje nemaju pristup internetu. Glavni razlog nije nedostatak infrastrukture, već cijena uređaja koja je za mnoge nedostižna. Upravo taj digitalni jaz pokušava premostiti golema koalicija telekomunikacijskih operatera, proizvođača i industrijskih grupa s ambicioznim ciljem: stvoriti pametni telefon čija cijena neće prelaziti 40 eura. Ideja je da se ovim potezom na mrežu spoje deseci milijuna ljudi, no projekt se suočava s ogromnim izazovima, od rasta cijena komponenti do poreznih opterećenja.
Inicijativu predvodi GSMA, globalno udruženje mobilnih operatera, koje je okupilo neke od najvećih igrača na afričkom kontinentu. U takozvanoj grupi G6 nalaze se telekomunikacijski divovi poput MTN-a, Orangea, Vodacoma, Airtela, Axian Telecoma i Ethio Telecoma. S druge strane, obvezu proizvodnje potpisalo je čak 18 proizvođača, među kojima su i poznata imena poput Huaweija, Honora i ZTE-a. Njihov zajednički cilj je jasan: premostiti jaz između pokrivenosti mrežom i stvarne upotrebe interneta. Kako je istaknula Marina Madale, izvršna direktorica za održivost u MTN-u, pristup uređaju postao je ključna prepreka.
- Pokrivenost bez uređaja je isključenost. Ništa nije moguće bez uređaja - poručila je Madale na Mobile World Congressu u Barceloni, gdje je inicijativa i službeno predstavljena.
Procjenjuje se da bi samo u podsaharskoj Africi telefon s cijenom od oko 40 dolara mogao dovesti online dodatnih 20 milijuna ljudi. Uređaji su zamišljeni tako da zadovolje minimalne tehničke standarde koji osiguravaju funkcionalnost. To uključuje 4G povezivost, zaslon razumne veličine, dugotrajnu bateriju i dovoljno memorije za pokretanje osnovnih aplikacija, ali i alata umjetne inteligencije prilagođenih lokalnim jezicima, poput modela za svahili.
Prvi uređaji trebali bi se pojaviti na tržištu do kraja 2026. godine, a inicijativa će biti testirana u šest afričkih zemalja: Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Nigeriji, Ruandi, Tanzaniji i Ugandi. Ove zemlje odabrane su kao pilot tržišta na kojima će se pratiti uspjeh projekta i reakcija korisnika. Ideja je ponuditi više od samog hardvera. Operateri planiraju kreirati i povoljne podatkovne pakete kako bi ukupni trošak vlasništva bio što niži. To uključuje ne samo kupovnu cijenu, već i troškove punjenja, popravaka i zamjene uređaja.
Iako je plan ambiciozan, put do njegove realizacije prepun je prepreka. Najveći izazov dolazi iz globalnog lanca opskrbe. Analitičari iz International Data Corporationa (IDC) upozoravaju na "šok nalik tsunamiju" na tržištu memorijskih čipova. Zbog goleme potražnje za komponentama koje pokreću generativnu umjetnu inteligenciju, cijene memorije (DRAM i NAND) drastično su porasle. To je dovelo do predviđanja da će segment pametnih telefona jeftinijih od 100 dolara postati "trajno neekonomičan". Prema nekim procjenama, isporuke u ovom segmentu mogle bi pasti za više od 30 posto već ove godine, što izravno ugrožava isplativost proizvodnje uređaja za 40 eura.
Drugi veliki problem su porezi. U mnogim afričkim zemljama pametni telefoni tretiraju se kao luksuzna roba, zbog čega uvozne carine i porezi čine i do 40 posto konačne maloprodajne cijene. GSMA aktivno lobira kod vlada da ukinu ta davanja na jeftine uređaje, navodeći primjer Južne Afrike, koja je ukinula porez na luksuz za telefone ispod određene cjenovne granice. Konačno, tu je i pitanje percepcije korisnika. Iskustva iz Kenije, gdje su se proizvodili lokalno sklopljeni pametni telefoni, pokazala su da se kupci često radije odlučuju za poznate međunarodne brendove poput Xiaomija ili Infinitija, čak i ako su nešto skuplji.
24sata © 2026
