Konferencija 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' prva je konferencija o obrazovanju koja je na jednom mjestu okupila sve interesne skupine vezane za obrazovanje
VIDEO: KONFERENCIJA O OBRAZOVANJU
Back to Future: Sada i roditelji vide da nije lako biti nastavnik!
Na digitalnim platformama 24sata održala se online konferencija o obrazovanju. Hrvatska je praktički preko noći postala škola na daljinu, a roditelji su bez iznimke preuzeli ulogu pomoćnog učitelja, razrednika, pedagoga, logopeda, profesora zemljopisa, matematike, povijesti i svega ostalog što djeca uče u školama.
Konferencija 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' prva je konferencija o obrazovanju koja je na jednom mjestu okupila sve interesne skupine vezane za obrazovanje, od ministarstava, veleposlanstava, uglednih znanstvenika i profesora do studenata. Na njoj su sudjelovali Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb; Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje; Ivan Plantić, nastavnik OŠ Smokvica, Korčula; Ljiljana Crnković, ravnateljica MIOC-a, Zagreb; Sanja Petrušić Goldstein, ravnateljica OŠ Lauder Hugo Kon iz Zagreba.
Ponosni partneri prve online konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” su HEP i Energia naturalis.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kad i kako će se pisati matura?
Ljiljana Crnković, ravnateljica MIOC-a: Naši maturanti imaju posebno iskustvo neočekivano drugačije školske godine. Unazad 40-ak godina ne mogu se sjetiti da je ovako neka školska izgledala. Prilagodili smo se ovim okolnostima fantastično, koliko smo mogli. Govorimo o surogat situaciji, preko noći organizirana je nastava na daljinu. Nastavnici su pripremali materijale doslovce preko noći. Našim profesorima zadaće redovito stižu, što je znak da ih učenici poštuju. Naši stručni suradnici odradili su također veliki posao u smislu toga da komuniciraju i s onim učenicima i roditeljima, u smislu 'ovaj učenik nije aktivan, nije se dugo javljao', pogotovo nakon potresa. I nakon potresa je bilo isto. Mi smo točno znali je li se netko preselio na vikendicu u Zagorju ili gdje god. I je li imao internet ili ne.
Ono što je maturantima žao - je to što nisu zadnju godinu proživjeli sa svojim prijateljima i nastavnicima.
Jesu li se odluke oko državnih matura mogle drugačije donositi? Da ne bude 'jedan dan pišemo, drugi dan ne', da to sve skupa bude organiziranije?
Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu: Potpisujem sve što je rekla kolegica Crnković, no dodao bi da nisu svi učenici tako orni u radu i moram pohvaliti naše zaposlenike koji su morali kopati da dođu do nekih i potaknu ih da se aktiviraju u radu. Mislim da sam sudjelovao u oko 60 Zoom konferencija da sve pohvatamo.
Ovdje su se prečesto mijenjale odluke, ne samo oko državne mature. Stava sam da se ona mora provesti unatoč stresnoj godini. Nisu oni učili sada unazad 6 mjeseci već od početka srednjoškolskog obrazovanja, tri i pol godine. Malo smo izgubili tu našu državnu maturu s kojom smo trebali gledati, mnogi fakulteti su i vratili svoje prijemne. Mišljenja sam i da izborni dio predmeta za maturu treba ostati, no vidio sam da je bilo nesuglasja s rektorima Sveučilišta. Oni su se trebali dogovoriti oko jednog predmeta da se vrednuje na više fakulteta.
Čekala se odluka Stožera što je razumno, no neke su se odluke ipak trebale provoditi bez čekanja i biti jasne.
Kakva je impresija Agencije za odgoj i obrazovanje, kakav ste vi presjek dobili s terena o održavanju ove online nastave? Gdje su najveći izazovi nastave na daljinu?
dr.sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje: Naši su se profesori preko noći pripremili za svoje prve satove na daljinu, no digitalizacija se priprema dugo vremena, tako da već neko vrijeme postoje digitalne platforme i materijali, to nije došlo preko noći. Agencija je bila u startu uključena, ministrica Divjak je pozvala i Agenciju za strukovno obrazovanje, i CARNET i Srce, tjedan dana prije zatvaranja škola jer je Europa već počela zatvarati svoje škole i znalo se da će takva odluka doći i kod nas. 23 savjetnika se javilo agenciji i oni su dosad snimili preko 400 video lekcija. Oni se mogu vidjeti na Youtubeu i to je dobra stvar - da savjetnici pokažu kako to oni rade jer su često bili u situaciji da dođu na sat svojih kolega, učitelja i znali su im davati packe. Sada su pokazali kako oni to rade.
Osigurali smo i platforme preko kojih nam se mogu javljati roditelji, ravnatelji i to često rade. Pošto fizički ne možemo odlaziti u škole i davati pomoć, mi to zabilježimo, a ako se situacija pogorša, kad se steknu uvjeti, onda će se krenuti u škole. Blokirana je nastava, stručni ispiti - s time i ljudi koji izvode stručne ispite. I stručni suradnici su imali upite kako se organizirati. To nije nešto što smo birali i htjeli, ali dobro je da smo na to bili spremni. Nastava na daljinu pokazala je dobre rezultate s djecom u bolnicama i na otocima.
Suvremene metode mogu se preslikati na veće sustave, pa je upravo zato primjer OŠ Hudo Kon gdje učitelji sa svojim učenicima online održavaju video konferencije, živu vezu koja je ključ u ovakvom vidu nastave.
Sanja Petrušić Goldstein, ravnateljica OŠ Lauder Hugo Kon, Zagreb: Na ovo smo se pripremali. Mi smo krenuli sa 'Školom za život' u koju smo doslovno bačeni. Ja ovo gledam kao pravi ulazak u 'Školu za život' i mi se snalazimo u uvjetima i alatima koje imamo. Kod nas je bio ključan timski rad. Mi smo o našim metodama obavijestili i roditelje, s njima smo održali sastanke. U nedjelju, prije zatvaranja škola, svi smo imali online školski sat s roditeljima. Sve što smo pripremili s našim informatičarem, mi smo proveli probni sat u nedjelju, s djecom i roditeljima.
Angažirali smo informatičara izvana jer ne možete očekivati da će vam profesor informatike sve odrađivati. On nam je rekao da bi CARNET-ova mreža mogla stalno se rušiti ako se svi uključe online u isto vrijeme pa smo se organizirali preko druge komercijalne platforme koja košta samo 14 dolara po razredu i to nam nije veliki trošak. A uštedjeli smo i na hladnom pogonu i hrani pa smo tu našli novaca.
Ne možete očekivati da jedno dijete od 7 godina samo sebi organizira kako će mu nastava i cijeli dan izgledati. Nama nastava kreće u 9 ujutro i završava najkasnije u pola 1. Satovi traju 30 minuta. U online nastavi profesor gleda svoje učenike na kompjuteru i postoje pravila. Učenici ne smiju uključivati mikrofon dok učitelj ne dozvoli, tu smo uštedjeli na vremenu i koncentraciji. Napravili smo i upitnik koji su njihovi komentari na online nastavu. Komunikacija je preko ovih video poziva i dalje je ostala i mislim da je to dobro što smo napravili.
Kakvo je vaše iskustvo s nastavom na daljinu, s obzirom da ste ravnatelj jedne škole na otoku? Koliko znam, dosta ste razočarani provedbom škole na daljinu...
Ivan Plantić, nastavnik geografije OŠ Smokvica, Korčula: I prije ove provedbe bio sam kritički nastrojen prema ovoj, tako reći, nasilnoj digitalizaciji. Smatram da se suvremenost nastave neke zemlje ne može mjeriti po količini ekrana i tableta. U vrijeme kada klinci stalno vise po ekranima i mobitelima, još ih u školi trpati s time - mislim da nije rješenje. Mislim da su roditelji, nastavnici i učenici dosta razočarani provedbom ove online škole. S jedne strane, učenici su se žalili da ih se previše natrpava zadaćama, vjerojatno je to istina, svima nam je to novi oblik nastave i rada. Imate situaciju i da nastavnici rade više nego ikad, a inače smo percipirani kao ljudi koji ništa ne rade i imaju godišnji tri mjeseca. Većina nastavnika radi više nego ikad, ima iznimaka.
Fundamentalna doza pristojnosti od strane ministarstva prema nama nastavnicima trebala bi se vidjeti, a nema ni toga. I općenito ljudi iz ministarstva imaju dojam da mi i oni idemo u istom smjeru, samo znate i jahač i konj se kreću istim pravcem, ali jedan uvijek tegli, a drugi uvijek jaši.
Ljiljana Crnković, ravnateljica MIOC-a: Mišljenja sam da digitalizacija nije jedini i isključivi put, ali da nam je trenutno dobro došao. U budućnosti bi ga trebalo koristiti strukturnije i prema potrebama, no ne bismo je trebali izbjegavati jer moramo pripremiti mlade za svijet odraslih koji je vrlo digitaliziran. I dalje ona nije najbitnija stavka, ona je sam alat, najbitniji je odnos učitelja i učenika odnosno poučavanje. Isto tako, nakon što smo pričali s roditeljima naših učenika, uvjereni smo da kod velikog broja roditelja više ne postoji percepcija nastavnika kao nekog čiji je posao lak jer su se sada na svojoj koži uvjerili da nije lako.
Može li se upis osmaša u srednje škole riješiti na neki drugi način, kako će ta procedura teći?
Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu: Mislim da sve ovo traje predugo. Usuglasili smo se mi koji imamo prijemne za srednje škole da se proces upisa skrati maksimalno i da se djeca i nastavnici nakon ovog cijelog stresa puste na miru.
I nastavnici imaju obitelj, djecu, trebaju pripremiti materijale, pucale su im veze, sve bi ovo trebalo skratiti. Osobno sam pisao ministrici da škola završi 1.6., nadam se da će ministrica to uzeti u obzir.
Može li ocjenjivanje učenika u ovoj situaciji moglo biti pravedno i jednako?
dr.sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje: Ona bi trebala biti takva, ali nije isto vrednovati učenika u redovnoj nastavi gdje imate učenika koji ne mora biti prozvan, a može sudjelovati u nastavi, pa vi vidite da on zna gradivo i možete ga ocijeniti. Sada se to radi preko domaćih zadaća, referata, eseja, izrade neke mentalne mape, to nisu ocjenjivanja na kakva smo mi kao nastavnici naviknuli. Test je jako teško provesti u online okruženju, vi morate imati strogo kontroliranu situaciju. U ovoj krizi je bilo dobro što su roditelji bili uz svoju djecu u ovoj izvanrednoj situaciji, isto kao i što smo mi iz Hrvatske gledali kako se situacija s korona virusom odvija u drugim zemljama. Tako i roditelji sada vide koliko nastavnici rade.
Rekli ste da nas očekuje teško ljeto... Kakve su pripreme za iduću školsku godinu?
Sanja Petrušić Goldstein, ravnateljica OŠ Lauder Hugo Kon, Zagreb: Rekla bih radno, ne teško. Spremni smo za tri scenarija. Vraćamo se u školu, kombinirana nastava i online nastava. Nitko ne zna kako će izgledati jesen. Tri tjedna nakon kraja nastave smo planirali pripremu izvedbenog kurikuluma da se znamo pripremiti na sve scenarije.
Koji je vaš apel nadležnim institucijama, što vam je najpotrebnije u idućoj školskoj godini?
Ivan Plantić, nastavnik geografije OŠ Smokvica, Korčula: Nama treba temeljita reforma jer ovo to nije. Pitanje male mature, pravilnik o ocjenjivanju, pitanje anonimnih prijava protiv nastavnika, ravnopravan status ravnatelja... puno stvari treba mijenjati. Apel ministarstvu i budućem mandataru, tko god on bude - da se tim ministarstvom prestanu više loptati, da se u njega ne ide po kazni, da napokon tamo dođe osoba koja živi taj posao i zna taj posao.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
