SpaceX će konačno lansirati rover Rosalind Franklin na Mars! Nakon prekida s Rusijom, NASA i ESA surađuju na misiji koja će možda otkriti tragove drevnog života na Crvenom planetu.
25 GODINA OBRATA
Spas za misiju: Europa će ipak uspjeti poslati rover na Mars
Čitanje članka:
2
min
NASA je potvrdila da će SpaceX krajem 2028. godine lansirati rover Rosalind Franklin Europske svemirske agencije (ESA) raketom Falcon Heavy. Time je, čini se, završena duga i neizvjesna potraga za prijevozom do Crvenog planeta, nakon što je suradnja s Rusijom naglo prekinuta zbog invazije na Ukrajinu. Priča o ovom roveru proteže se kroz gotovo četvrt stoljeća političkih preokreta i tehničkih izazova.
Dugačak i turbulentan put do lansirne rampe
Povijest misije Rosalind Franklin seže u razdoblje od prije gotovo 25 godina. Nekoliko godina nakon što je NASA 1997. spustila svoj prvi rover na Mars, Europska svemirska agencija osmislila je plan slanja vlastitog mobilnog robota. Europski rover, tada dio programa Aurora, trebao je poletjeti 2009. godine uz pomoć ruske rakete Sojuz.
No, kako su iz ESA-e priznali u jednom dokumentu iz 2016., "uslijedile su odgode i promjene planova". Projekt, preimenovan u ExoMars, postao je 2009. središnji dio zajedničke inicijative sa Sjedinjenim Državama, nakon što su NASA i ESA potpisale sporazum o zajedničkom istraživanju Marsa. Plan je bio da europski i američki rover sličnih dimenzija zajedno polete 2018. godine, no NASA se povukla iz sporazuma manje od tri godine kasnije. Obamina administracija otkazala je većinu sudjelovanja u ExoMarsu 2012., navodeći proračunska ograničenja, poput prekoračenja troškova svemirskog teleskopa James Webb.
Ostavši bez ključnog partnera, ESA se okrenula Rusiji. Dogovoreno je da će ruska svemirska agencija Roscosmos osigurati dvije rakete Proton za lansiranje orbitera i rovera te dostaviti ključan sustav za spuštanje rovera na površinu Marsa. Zauzvrat, ESA je pristala u misiju uključiti ruske znanstvene instrumente.
Suradnja je započela uspješno. Rusija je 2016. lansirala ExoMars Trace Gas Orbiter, koji i danas kruži oko Marsa, prikuplja podatke i služi kao komunikacijski relej za NASA-ine rovere Curiosity i Perseverance. Međutim, lansiranje rovera, nazvanog po britanskoj kemičarki i pionirki istraživanja DNK Rosalind Franklin, odgođeno je s 2018. na 2020. godinu. Niz neuspješnih testova padobrana i pandemija COVID-19 uzrokovali su novu odgodu, na 2022. godinu.
Tada se sve ponovno promijenilo. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., ESA je prekinula većinu veza s Roscosmosom. Partnerstvo na ExoMarsu je raskinuto iako su svi dijelovi misije, uključujući rusku raketu i modul za spuštanje, već bili proizvedeni i spremni za sastavljanje. Europski rover ostao je prizemljen na Zemlji.
Novi početak s Amerikancima
Još jednom, američka vlada uskočila je u pomoć. NASA i ESA formalizirale su novi sporazum 2024. godine, pri čemu se američka strana obvezala osigurati lansirno vozilo, motore za kočenje potrebne za slijetanje te male grijače na nuklearni pogon koji će osjetljivu elektroniku rovera održavati toplom tijekom hladnih marsovskih noći.
Europska industrija preuzela je zadatak izrade nove platforme za slijetanje koja će zamijeniti otkazanu rusku. Airbus je izradio rover u Ujedinjenom Kraljevstvu i osigurava glavnu strukturu lendera, njemačka tvrtka OHB proizvela je modul za putovanje do Marsa, a talijanska tvrtka Thales Alenia Space zadužena je za sastavljanje svih komponenti.
Prošle godine, samo 12 mjeseci nakon što se NASA obvezala pomoći, Trumpova administracija pokušala je ukinuti američki doprinos misiji, uz brojne druge znanstvene projekte. Međutim, Kongres je odbio predložene rezove u proračunu, čime je put za suradnju ostao otvoren. Ovotjednom objavom o dodjeli ugovora SpaceX-u, projekt je i službeno dobio zeleno svjetlo.
Znanstveni ciljevi ostaju jedinstveni
Unatoč dugom čekanju, znanstveni ciljevi rovera ostaju iznimno relevantni. Rosalind Franklin bit će prva misija koja će bušiti i analizirati uzorke tla s dubine do dva metra. Na toj dubini, organske molekule koje bi mogle sadržavati tragove drevnog života na Marsu trebale bi biti zaštićene od milijardi godina izloženosti radijaciji na površini. Odabrano mjesto slijetanja, Oxia Planum, područje je bogato glinom za koje se vjeruje da je nekada bilo pogodno za život.
"Nijedna druga planirana misija nema taj tehnološki izazov", navode iz ESA-e. Ako lansiranje prođe prema planu krajem 2028., Rosalind Franklin stići će na Mars 2030. godine, nakon nešto dužeg putovanja kako bi se izbjegla sezona globalnih pješčanih oluja na planetu.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
