Učenici zagrebačke gimnazije: TV ne gledamo, informiramo se na društvenim mrežama

Tridesetak učenika Prve privatne umjetničke gimnazije u Zagrebu sudjelovalo je u programu "Budi novi svijet" u Etnografskom muzeju. U sklopu projekta koji se fokusira na otvaranje pitanja koja se tiču stvarnog života mladih, učenici su pogledali film "Kosa slobode" ("Freedom Hair") redateljice Dianne Houston iz 2024., nastao prema istinitoj priči.

Trebaju li glasati mladi sa 16 godina?

Film prati afroameričku poduzetnicu koja se bori za pravo da vodi vlastiti posao i njeguje kulturnu praksu pletenja kose, suočavajući se s institucionalnim preprekama, siromaštvom i društvenim nerazumijevanjem. Učenici su potom razgovorali s gostima Markom Bokom, odnosi s javnošću (Public Relations), Europski parlament, koji je educirao mlade diljem Hrvatske na temu politike, i Raphaëlom Boucqueyem, zamjenikom voditelja misije Veleposlanstva Kraljevine Belgije o temama političke participacije mladih, uključujući pitanje treba li dobna granica za glasanje biti spuštena na 16 godina.

Foto: Matija Kralj

Koliko mladima pomažu europske institucije?

Raspravljali su o tome za što se danas zalažu i za što bi glasali, ističući teme poput prava na čistu vodu, besplatno školstvo i zdravstvo, individualne slobode i pravo na identitet. Posebno je otvoreno pitanje kako funkcioniraju europske institucije i koliko su one stvarno prisutne u svakodnevnom životu mladih, ali i na koji način mladi danas dolaze do informacija.

Na pitanje informiraju li se putem televizije i radija, samo jedna ruka bila je podignuta. Jasno je da se informiranje dominantno odvija putem društvenih mreža, što otvara dodatna pitanja o kvaliteti informacija, kritičkom mišljenju i ulozi medija.

U tom kontekstu, Danijela Stanojević, doktorantica na studiju novih medija na Sveučilištu u Ljubljani i moderatorica programa, istaknula je kako u digitalnom prostoru ne postoji adekvatno regulirana javna kontrola sadržaja, niti jasna obveza odgovornosti, s obzirom na to da digitalnim ekosustavom dominiraju globalne korporacije koje nisu europske.

Foto: Matija Kralj

Važno je otvarati prostore za razgovor

Naglasila je i aktualne političke inicijative, uključujući viziju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o jačanju europskog digitalnog suvereniteta kroz razvoj autonomne digitalne infrastrukture i uspostavu jedinstvenog europskog digitalnog prostora. 

Diskusija je dodatno naglasila temu ženskih ljudskih prava, s posebnim fokusom na Belgiju kao zemlju u kojoj se nalazi Europski parlament, ali i kao društvo koje razvija visoku osjetljivost prema rodnoj ravnopravnosti.

Film je selektirala Marie Vermeiren, direktorica Brussels International Women’s Film Festivala, dugogodišnjeg partnera Ženskog filmskog festivala, upravo s ciljem prikazivanja srednjoškolskoj publici kao relevantnog i edukativnog sadržaja.

Završni razgovor vodila je dr. sc. Željka Jelavić, koja je dodatno produbila teme identiteta, tijela, društvenih pritisaka i diskriminacije.

Program je završio je zajedničkim zaključkom da su ovakvi prostori nužni kako bi mladi mogli razvijati kritičko mišljenje i aktivno sudjelovati u društvu.

Foto: Martina Kenji

U sklopu projekta, 15. travnja prikazan je Zečji nasip iz 2025., dugometražna drama redateljice Čejen Černić Čanak, nastala prema scenariju Tomislava Zajeca, koja je svoju svjetsku premijeru imala na Berlinaleu. Film istražuje odnos osobnog i društvenog identiteta, intime i očekivanja, a nakon projekcije slijedio je razgovor s redateljicom. U fokusu razgovora su pitanja kako nastaje identitet lika, gdje završava osobno a počinje društveno, te kako film postaje prostor artikulacije intime i unutarnjih konflikata.