Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
7 komentara

'Učenicima se nameće ideja da su fakulteti najbolje rješenje'

Ravnatelji i roditelji komentirali rezultate istraživanja Borisa Jokića i njegovog tima o aspiracijama učenika u zagrebačkim školama. Učenike treba ranije slati na profesionalnu orjentaciju, zaključili su

Foto: Ana Dasović/24sata
7 komentara

Učenike u višim razredima osnovne škole ranije treba početi upoznavati s programima srednjih škola, ali ih prvenstveno učiti da razvijaju samopouzdanje i životne vještine, a ne ih toliko "gurati" u ova ili ona zanimanja, složili su se sudionici jučerašnje konferencije o aspiracijama učenika. Trogodišnji znanstveno-istraživački projekt proveo je Institut za društvena istraživanja, a glavne elemente samoga istraživanja objavili smo nedavno na stranicama Boljeg obrazovanja.

Pokazalo se, naime, kako 99 posto ispitanih školaraca (u 23 zagrebačke škole) planira upisati srednju školu, dok ih se čak 91,5 posto u petome razredu vidi na fakultetu.

Tim od desetero stručnjaka-znanstvenika, na čelu s Borisom Jokićem, jučer je predstavio javnosti projekt "Obrazovne aspiracije ucenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)" objavljen u publikaciji pod nazivom "Obrazovanje kao cilj, želja i nada".

Same podatke, koji pokazuju kako djeca u zagrebačkim školama imaju jako pozitivno mišljenje o svojoj budućnosti, ali ne u Hrvatskoj, te da smatraju kako će im gimnazija i fakultet pružiti kvalitetniji život i bolje plaćen posao, komentirali su i ravnatelji nekih od škola koje su sudjelovale istraživanju.

- Mi živimo u sredini gdje se "mora" ići u tu gimnaziju". Silno su očekivane stvari, mi slušamo kako svi žele u gimnaziju, iako znaju da neće dobiti posao, slušamo kako žele na fakultet i kako bi oni rano sve to završili i našli posao i imali obitelj, ali u školama to ne slušaju, sigurno to ne slušaju. Roditelji to njima pričaju i očito je to netko i njima pričao. Dakle, nevjerojatno je koliko je jako to prenošenje i ti stereotipi - komentirala je ravnateljica OŠ Fran Krsto Frankopan Jadranka Bjelica.

Djeca pritom čak i u višim razredima osnovne škole nemaju baš jasnu predodžbu o tome koliko bi to njihovo školovanje trebalo trajati, pa smatraju kako će do 22. završiti fakultete i posao naći u roku od šest mjeseci.

Pritom, iako smatraju da im gimnazija i strukovna škola pružaju gotovo jednako znanje za daljnje obrazovanje i zapošljavanje, ipak u velikoj većini smatraju kako im je siromaštvo bliže bez diplome.

Jadranka Bjelica je istaknula kako djeci prvenstveno treba pružiti mogućnost da budu ono što jesu, a ne ono što mi od njih očekujemo.

Rezultati opsežnog istraživanja pokazuju kako  više od 85 posto ucenika 5. i 8. razreda smatra da može razumjeti i vrlo teške sadržaje kad se potrude, no najmanje su zadovoljni svojim školskim uspjehom.

Ravnateljica u OŠ Izidora Kršnjavoga Lidija Sosa Šimenc istaknula je kako se kod svakog učenika treba potruditi i izvući njegov maksimum, jer ce samo tako biti veće zadovoljstvo, ali i želja za učenjem i radom.

Rezultati bi vjerojatno bili drugačiji da se istraživanje radilo na području cijele Hrvatske, smatra i Krešimir Supanc iz OŠ Jure Kaštelana. On je istaknuo kako se treba prvo pozabaviti činjenicom da u školama nema kuharica i spremačica, dakle, osnovnim uvjetima.

Nastavnici, ravnatelji, ali i roditelji istaknuli su važnost dobre komunikacije u trokutu učenici-nastavnici-roditelji, kojoj pomažu nove tehnologije, ali da je pritom važno zadržati i osobnu komunikaciju.

Zadovoljni su činjenicom da učenici imaju visoke aspiracije i smatraju da će im budućnost biti pozitivna.

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message