Tech

Komentari 170

Vremena za pripreme više ni nemamo, što je s maturom?

Vremena za pripreme više ni nemamo, što je s maturom?

Esej iz Hrvatskog neće se pisati u svibnju i vjerojatno će se pisati online, potvrdila je u utorak ministrica Blaženka Divjak. Nastavnici poručuju: Objavite plan za državnu maturu čim prije!

Sada je izgledno da se esej koji je bio planiran za svibanj neće pisati u svibnju, nego će biti prebačen u neki od sljedećih termina. Bit će online što znači da će trebati testirati i tehnologiju. Imamo osjećaj da im treba izaći ususret, ali maturanti moraju znati da ne uče za maturu, nego kompetencije za kasnije u životu, poručila je u utorak navečer ministrica znanosti i obrazovanja u izjavi za RTL. Potvrdila je i kako će se u svibnju pisati probni esej kako bi se testirala tehnologija.

Blaženka Divjak još je u petak izjavila kako  odgoda (državne mature) nije jedini scenarij, te da se razmatraju različiti scenariji, te mogućnost da se esej, ali i drugi testovi polažu online.

- Ukidanje mature trebala bi biti apsolutno posljednja opcija’. Odgoda je moguća, no ispiti su pripremljeni, ali nisu uklesani u kamen, moguće su modifikacije - kazala je.

Nakon mature, uslijedit će upisi na fakultete. Za Media Servis ministrica je komentirala i je li to moguće obaviti u ovakvim okolnostima, na daljinu?

- Ako se držimo svega što smo do sada radili, da se puno tih procesa odvija online i upisi na fakultete bi mogli biti u tom smislu. I danas imate situaciju da nakon što učenici polože maturu, njihove ocjene su u elektroničkim maticama i praktički upis ide dosta automatiziran preko Središnjeg ureda za upise i u tom smislu može se i to urediti - kaže Divjak. 

No teško da će ovaj tjedan dobiti konkretnije odgovore. U Ministarstvu, kako saznajemo, trenutno rade na pripremi Preporuka za vrednovanje i ocjenjivanje, tako da državna matura na red dolazi tek idući tjedan.

Dotad razgovaramo tek o mogućim scenarijima i koliko bi odgoda ili čak ukidanje državne mature bilo korisno. Jedna od opcija na kojima se trenutno radi u Ministarstvu je digitalno pisanje eseja, za što treba postaviti neka tehnička rješenja.

TRENUTNI KALENDAR DRŽAVNE MATURE

'Treba izostaviti dio gradiva'

Ipak, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja već je i službeno zatražio pomicanje datuma državne mature. S trenutnim zahtjevima karantene, dva metra odvojenosti itd., naime, vrlo je teško organizirati samo održavanje ispita, poručili su iz NCVVO za portal srednja.hr.

- Činjenica je da su maturanti u specifičnoj situaciji, a hoće li se maturantima dodjeljivati bodovi i slično, to je odluka Ministarstva, na naš prijedlog. Dosad smo uvijek nastojali ići na ruku pristupnicima, ali treba vidjeti kako će se ova situacija razvijati - kazala je za srednja.hr Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica iz NCVVO.

Ona svima preporučuje i da se posvete samostalnim pripremama, jer pripreme koje je većina započela nakon zimskih praznika sada su prekinute ili se provode u virtualnim učionicama.

Dodatna TV nastava za maturante počela je s emitiranjem ove subote na RTL-u, no reakcije srednjoškolaca na TV nastavu, pa tako i maturanata, zasad su loše. 

- Uopće to ne gledam. Prvo, dosadno je, drugo, s nastavnicima radimo neke sasvim druge stvari - kaže nam učenik 1. razreda tehničke škole u Zagrebu.

Zabrinuti su i nastavnici.

- Matura da, ako će se izostaviti nastavni sadržaji drugog polugodišta. Maturanti su ipak u protekle tri i pol godine dosta toga naučili, ali ipak ne bi bilo fer da im se stave sadržaji ovog polugodišta. Za B razinu se donekle i može planirati i zahtijevati neke sadržaje, ali za A razinu ne. To se dakako ne odnosi na nadarene, ali mnogo je veći broj ostalih učenika. Nadareni su ipak u manjini i uvijek su i tako spremni. Mislim da bi trebalo uraditi novi sustav bodovanja iz kojeg bi trebalo ukloniti pitanja koja se odnose na nastavne sadržaje drugog polugodišta - rekao nam je Ivan Livajić, profesor matematike i fizike u srednjoj Tehničkoj školi u Imotskom. On, kao i drugi profesori s kojima smo razgovarali poručuju kako je vremena doista malo kako bi se maturanti kvalitetno mogli pripremiti.

Stoga apeliraju da je krajnji trenutak u kojem bi Ministarstvo trebalo uputiti detaljne upute kako bi maturanti znali što im je raditi.

'Kako ćemo ocjenjivati učenike?'

- Predajem maturantima, trećim i drugim razredima srednje strukovne škole. Sa svojim učenicima sam i ranije imala zatvorene FB grupe i WhatsApp grupe u kojima smo dijelili korisne linkove i ostale zanimljive digitalne sadržaje jer strukovnjaci nemaju nijedan predmet opće kulture, a samo tri sata Hrvatskog jezika tjedno - kaže nam Suzana Kačić-Bartulović, profesorica hrvatskoga jezika u Ekonomskoj i upravnoj školi u Splitu.

Nova situacija i online nastava dodatno je “zaposlila” i nju i učenike. Od sljedećeg tjedna, ističe, učenici će moći sami provoditi samovrjednovanje svojih radova prema njezinim uputama.

U Ministarstvu, pak, ističu kako se doslovce svaka odluka donosi “na neviđeno”, za situaciju kakve dosad nikad nije bilo, ne samo kod nas, već i u svijetu. Trudimo se čim brže donositi pravila i odluke kako bismo olakšali nastavu, te sve objavljujemo čim o nečemu odlučimo, kažu nam.

No trenutno državna matura nije prioritet, jer ministrica, kako saznajemo, radi na Preporukama o vrednovanju rada učenika. Te će preporuke biti temeljene na “Smjernicama za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju”, koje su još u prosincu prošle e-savjetovanje. U svakom slučaju pripremaju se mogućnosti provođenja online testiranja za sve učenike, od kvizova, video-ispitivanja, do online zadataka.

- Ocjenjivanje se neće ukidati, ali ostavili smo dva tjedna za prilagodbu. Krajem idućega tjedna ili možda i ranije dat ćemo uputu školama. Ovo je period u kojem se uhodava online nastava, a što se tiče tri najvažnija kriterija koja bi trebalo primjenjivati u ocjenjivanju su da se vrednuje ono što je bitno i da već sad oslobodi vrijeme nepotrebnih detalja, zatim sve ono što smo govorili u reformi da treba vrednovati - problemsko rješavanje i kritičko razmišljanje, a ne da djeca budu skladišta podataka, i naposljetku da iskoristimo mogućnosti koje imamo - kazala je Divjak za RTL:

'Raspored je fleksibilan i sve je na nama, što je dobro'

Profesorica Kačić- Bartulović pritom najveći problem vidi u neujednačenim metodama i kriterijima vrjednovanja.

- Rješenje vidim u skraćivanju programa. U sve virtualne učionice trebali bi biti uključeni školski pedagozi i psiholozi koji bi usmjeravali nastavnike ako netko griješi u obimu zadataka ili načinu provođenja nastave. Osim toga, platforme za online nastavu se neujednačene i često imamo tzv. “zagušenje i pad sustava“ pa predlažem Carnetu i ministarstvu da prvo taj sustav napokon osiguraju kako bismo mogli svi raditi pod istim uvjetima i u vrijem koje želimo - ističe ona, dodajući kako joj se ipak čini da su Blaženka Divjak i njezin tim “zapeli u virtualnoj učionici koja nema puno doticaja sa stvarnošću”.

No, naravno, jako mnogo učenika sasvim se dobro snalazi u novim radnim uvjetima, posebno oni stariji. Dobro su se snašli i brojni nastavnici, koji su shvatili da sada ne treba učenike opteretiti gradivom, već svima dati vremena da se uhodaju.

- Iako u ovoj novoj, virtualnoj školi nije sve baš bajno, glupo mi je kritizirati nešto što je netko ipak uspio napraviti tako brzo, za sve nas - kaže učenica 2. razreda gimnazije iz Zagreba, Tonka Pavić. Dobra je strana ovakve škole, kaže, što je raspored fleksibilan, duže se spava, a i način rada je, čini joj se, dobra priprema za fakultet. Jer, nakon što profesori zadaju svoje zadatke i postave rokove, na njima je, učenicima, da uspiju ili ne uspiju organizirati svoje vrijeme.

Online predavanja nema, nego profesori šalju materijale u kojima je objašnjenje gradiva. Šalju uglavnom zadatke koje treba riješiti, i toga, veli Tonka, ima dosta.

- U normalnoj školi ponekad ne riješim listić sa zadacima i to prođe nezapaženo, ali ovdje je to nemoguće. Profesori vide tko je riješio, odnosno tko im je odgovorio. Po tome je, recimo, ovakva škola bolja, jer nas prisiljava da riješimo sve. Tri minusa za neriješene zadatke su jedinica u imeniku. Sad je lakše skupiti ta tri minusa nego u “pravoj” školi - pojašnjava.

- Predmete kao što su biologija, kemija, fizika na predavanjima ionako ne naučim puno, nego poslije sama, iz knjige. Tako da su nam materijali koje profesori sad šalju dobra zamjena za predavanja. Malo je problem s predmetima kao što je matematika, ipak se na satu više razumije novo gradivo nego iz poslanih materijala - kaže 16-godišnjakinja.

I nastavnici se, dodaje, razlikuju - neki su jako angažirani pa je s njihovim predmetima puno posla, a neki manje.

- Škola nam se bazira na tome da rješavamo zadatke, i to je super, jer se pritom koristimo i udžbenicima pa tako usput i učimo, koristimo se i internetom. Sa svakim nastavnikom imamo formiranu grupu u koju mu se javljamo, komuniciramo, i to je ok. Sistem je dobar, i nastavnici su se, kao i učenici, u njemu dobro snašli - zaključuje Tonka.