Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
130 komentara

'Zagreb treba pametna rješenja u prometu, a ne žute kvadrate'

Prometni stručnjak Ivan Dadić u razgovoru za 24sata rekao je kako u Zagrebu treba uvesti neka važnija rješenja, a neka od njih su krajnje jednostavna i jeftina i mogu donijeti velike koristi

Foto: Igor Kralj/Pixsell, Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL;

Žuti kvadrat bi uskoro mogao postati novi način borbe s gužvama u Zagrebu potaknuo je velike rasprave. Radi li se o bespotrebnom trošku i novom "farbanju" vozača i svih drugih stanovnika grada Zagreba ili su žuti kvadrati zaista potrebna inovacija koja će ubrzati i olakšati promet u gradu? Žuti kvadrat bi trebao označavati prostor u koji vozači ne bi smjeli ući, ako vide da neće moći proći dok je na semaforu zeleno svjetlo. Da nam tako nešto ne treba smatra Ivan Dadić, prometni stručnjak i umirovljeni dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Žuti kvadrati su potrebni samo onima koji će ih crtati i tako zaraditi Više na http://bit.ly/2ErT47g Reporter: Dubravko Kolarić

Posted by 24sata on Wednesday, January 10, 2018

- U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama doslovno piše da vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i tako ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Ne trebamo žuti kvadrat da bi to posebno naglasili, već se vozači moraju ponašati sukladno zakonu, a policija kažnjavati one koji taj zakon krše - naglašava Dadić.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Žuti kvadrati primjenjuju se na prometnicama u Cipru, Malti, Portugalu, Srbiji, Velikoj Britaniji i malom dijelu SAD-a. U većini Europe nema ih na prometnicama, pa je logično pomisliti da se radi o još jednoj mjeri čija je svrha staviti novac u džep onih koji će bojiti raskrižja. Da ima puno potrebnijih rješenja koja će smanjiti gužve i povećati protočnost pometa slaže se i Ivan Dadić. Neka od njih krajnje su jednostavna i jeftina, no nadležni ih uporno odbijaju razmotriti. 

ZA BRŽI PROMET Zagreb želi uvesti žuti kvadrat: Znate li kako voziti kroz njega?

- U gradskim vlastima misle da sve znaju, policija ima vlast i ne trudi se tražiti drugo mišljenje, nitko ne traži nikakve suvisle prometne studije koje bi pomogle pri rješavanju prometnih problema u velikim hrvatskim gradovima, posebice Zagrebu. Pritom je jasno da je naš model prometa u mnogočemu krivo postavljen. Kada bi u Tokiju ili Kopenhagenu primijenili zagrebački model regulacije prometa nastao bi kolaps, sve bi stalo. Kada bi u Zagrebu primijenili inteligentna rješenja iz tih gradova promet bi se ubrzao 30, 40 posto  - tvrdi Dadić i nastavlja: "Da u Zagrebu mnogo toga u prometu nije u redu pokazuje i činjenica da perači prozora koji obavljaju svoj posao uz semafore imaju dovoljno vremena za obaviti svoj posao. To je jasan dokaz da se na semaforima nepotrebno dugo stoji i rijetko gdje drugdje u svijetu ćete vidjeti tako nešto. Žuti kvadrati ništa neće promijeniti i Zagreb treba druga pametna rješenja. "

1. Desno skretanje kroz crveno

Foto: Adac

Ovo je najvažnija intervencija kojom bi se znatno ubrzao promet. Nema smisla da oni koji namjeravaju skrenuti desno stoje na semaforu ako mogu sigurno ući u raskrižje. Na taj se način smanjuje gužva na semaforu, a ne ugrožava se sigurnost prometa, naravno pod uvjetom da vozači poštuju prometna pravila i propuste sva vozila ili pješake koji u tom trenutku imaju prednost, kaže Dadić. Ovakva mjera koristi se na mnogim semaforima u Njemačkoj već tridesetak godina i studije su pokazale da se promet ubrzao i za 10 posto, a uz to i smanjio broj nezgoda jer su vozači postali oprezniji. Naime nerijetko prilikom desnog skretanja kroz zeleno svjetlo vozači zanemare da ih iza ugla može dočekati pješak nasred zebre kojem je također zeleno. Kada "prolaze kroz crveno" mnogo su oprezniji prilikom prolaska kroz raskrižje.

2. Problem semafora

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Zagrebački semafori su slabo sinkronizirani i često se događa da krenete s jednog i odmah se zaustavite na drugom iako nema nikakve gužve. Takav problem trebalo bi riješiti boljom sinkronizacijom semafora i njihovom automatizacijom te povezivanjem u centralni sustav. No sinkronizaciju je vrlo teško, gotovo nemoguće provesti kada se na većini zagrebačkih velikih raskrižja primjenjuje takozvani četverofazni rad semafora uz cikluse koji traju i po dvije minute. Onda se u vrijeme velikih gužva događa da na jednom križanju vozači moraju čekati i četiri ciklusa. Pritom gube vrijeme, stoje i zagađuju okoliš. Trebalo bi, gdje god je to moguće primijeniti dvofazno odvijanje prometa, tvrdi Dadić. Kako to dobro može funkcionirati pokazuje zagrebački "zeleni val" na kojem su semafori sinkronizirani što uvelike ubrzava promet.

3. Pravilo desne strane 

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Amerikanci su većinu svojih raskrižja bez semafora riješili postavljanjem znaka stop na sve ceste. Na taj način su zapravo raskrižja pretvorili u sustave koji funkcioniraju slično kao i kružni tok. Kod nas su ljudi zaboravili što je to pravilo desne strane jer sve je puno znakova poštivanja prednosti odnosno znakova koji označavaju da vozite cestom s prednošću prolaska. Zbog toga se kod vozača stvara lažna iluzija da su stalno na glavnoj cesti te voze prebrzo kroz raskrižje što je vrlo opasno za sigurnost, dok se u sporednim ulicama nerijetko stvaraju kolone kaže Dadić. Kružni tokovi su vrlo dobro rješenje za ubrzavanje prometa i trebalo bi ih se graditi tamo gdje prostor to omogućava dok bi mnoga druga križanja trebalo regulirati po američkom principu, dakle da se vozi po pravilu desne strane.

4. Javni prijevoz

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Javni prijevoz je možda i najvažniji faktor smanjenja gužva na cestama.  Samo je problem kako privući ljude da se umjesto u automobilima voze u tramvaju ili autobusu. Za to je potrebna mnogo bolja i kvalitetnija organizacija javnog prijevoza, njegovo širenje i usavršavanje. Više ljudi u javnom prijevozu znači manje ljudi u automobilima, a to automatski znači brži promet, kako za automobile tako i za javni prijevoz, kaže Dadić. Problem je što se ljudi koji koriste u Zagrebu nerijetko iz sasvim objektivnih razloga osjećaju kao građani drugog reda. Rijetko tko će sjesti u autobus ili tramvaj ako si može priuštiti alternativu u pogledu vlastitog automobila. Sasvim razumljivo jer javni prijevoz kod nas je još uvijek osjetno sporiji od vožnje automobilom, čak i samom centru grada, a o komforu da ne govorimo. 

5. Podvožnjaci, mostovi...

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Radi se najskupljim rješenjima koja sama po sebi donose male rezultate, no ako se problemu pristupi sustavno, to je najbolje rješenje. Izgraditi jedan podvožnjak neće riješiti gotovo ništa jer će se zastoj samo preseliti jedno ili dva križanja dalje. Pogledajte samo Slavonsku aveniju gdje više nema gužve na raskrižju sa Savskom, ali su zato prometni čepovi već na prvim semaforima istočno i zapadno od podvožnjaka, kaže Dadić. Trenutno je aktualno pitanje denivelacije rotora na Jadranskoj aveniji. No to samo po sebi neće previše pomoći jer će se dogoditi isto kao i na Slavonskoj aveniji. Pametnije bi bilo izgraditi dugo najavljivani Jarunski most što bi automatski smanjilo promet na rotoru za 30 posto i problem bi bio riješen. Još je mnogo takvih primjera gdje se treba sagledati šira slika, kaže Dadić.

Ivan Dadic | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Vozači nisu uvijek krivi
Prema statistikama i rezultatima policijskih očevida za 95 posto nesreća krivi su vozači iako dobro znamo da to tako nije. Policija treba biti represivna prema onima koji su to zaista zaslužili i recidivistima, no nemoguće je da toliki postotak nesreća izazivaju sami vozači. Naši vozači nisu toliko loši koliko mislimo i nerijetko je za nesreću objektivno kriv neki dugi faktor, sama prometnica, njeno stanje, signalizacija... U Zagrebu imamo 10 posto raskrižja na kojima se događa 50 posto nezgoda. Iz toga je jasno da nešto s tim raskrižjima nije u redu, no nitko ništa ne poduzima tvrdi Dadić. Imamo i mnoga raskrižja na kojima se događa većina prolazaka na crveno, dok se na drugima tako nešto nikada ne događa. I tu je jasno da za tako nešto ne mogu biti krivi isključivo vozači već je stvar u nečem drugom, recimo krivo postavljenom semaforu, zaključuje Dadić. 


 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message