Stručnjaci sve više istražuju kako kratki video sadržaji na društvenim mrežama, poput TikToka, Instagram Reelsa i YouTube Shortsa, mogu utjecati na mozak. Radi se o danas dominantnim formama zabave
Lifestyle
Komentari 3
Stručnjaci sve više istražuju kako kratki video sadržaji na društvenim mrežama, poput TikToka, Instagram Reelsa i YouTube Shortsa, mogu utjecati na mozak. Radi se o danas dominantnim formama zabave
Nova istraživanja povezuju pretjeranu konzumaciju kratkih videa s poteškoćama u pažnji, samokontroli i općenito slabijim kognitivnim funkcijama. Radi se o tzv. 'brain rot' (truljenje mozga) fenomenu, kojeg na sveučilištu Oxford definiraju kao pogoršanje mentalnog i intelektualnog stanja, obično zbog konzumacije zaglupljujućeg sadržaja ili sadržaja kratke forme koji ne stimulira mozak.
POGLEDAJ VIDEO: MOZAK
Pokretanje videa...
01:13
Pregled 71 studije s gotovo 100.000 sudionika pokazao je povezanost između intenzivnog gledanja kratkih videa i lošije koncentracije te slabije kontrole impulsa, temeljem kombinacije kognitivnih testova i samoprocjena sudionika. Isti pregled, objavljen u časopisu Psychological Bulletin Američkog psihološkog udruženja, također je utvrdio povezanost s povećanim simptomima depresije, anksioznosti, stresa i osjećaja usamljenosti.
Sličan rad objavljen u listopadu, koji je analizirao 14 različitih studija o korištenju kratkih video formata, također je zaključio da postoji povezanost između učestale upotrebe i kraćeg raspona pažnje, kao i slabijeg akademskog uspjeha. Međutim, autori ističu da se većinom radi o korelacijama, a ne o dokazanim uzročno-posljedičnim vezama.
Unatoč rastućoj zabrinutosti, dio stručnjaka upozorava da je još prerano donositi konačne zaključke o dugoročnim posljedicama. Neuropsiholog James Jackson s Vanderbilt University Medical Center ističe da je kroz povijest često dolazilo do moralne panike oko novih tehnologija, od videoigara do televizije, pa smatra da treba biti oprezan s pretjeranim tumačenjima.
Ipak, on dodaje da trenutačni podaci ipak upućuju na moguće negativne učinke kod pretjerane i dugotrajne konzumacije kratkih videa. Prema njegovim riječima, još nije jasno koji su mehanizmi tih učinaka, tko je najosjetljiviji niti koliko su eventualne promjene trajne.
U međuvremenu, u Sjedinjenim Američkim Državama bilježi se porast dijagnoza poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, otprilike jedno od devetero djece imalo je dijagnozu ADHD-a do 2022. godine.
Doktorand socijalnog rada Keith Robert Head, autor jednog od spomenutih radova, navodi da postoji preklapanje između simptoma ADHD-a i obrazaca ponašanja povezanih s intenzivnim korištenjem kratkih videa. On postavlja pitanje treba li dio porasta dijagnoza promatrati i kroz prizmu digitalnih navika, iako naglašava da je to još otvoreno znanstveno pitanje.
Drugi stručnjaci ističu da su slična istraživanja provedena i u drugim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Jordan, Saudijsku Arabiju i Egipat, te da sva pokazuju slične povezanosti između korištenja kratkih videa i problema s pažnjom, pamćenjem i mentalnim umorom.
Važno je naglasiti da takve studije uglavnom ne dokazuju uzrok i posljedicu, nego promatraju povezanosti u određenom trenutku, bez dugoročnog praćenja ispitanika.
Pedijatrijska endokrinologinja Nidhi Gupta, koja istražuje utjecaj vremena pred ekranom, ističe da je većina dosadašnjih istraživanja usmjerena na djecu i mlade, ali smatra da bi i starije odrasle osobe mogle biti ranjive zbog sve veće izloženosti digitalnim sadržajima.
Ona upozorava da bi za potpuno razumijevanje učinaka moglo trebati još mnogo godina istraživanja, no smatra da postoje znakovi koji upućuju na mogući oblik 'nove ovisnosti' o digitalnom sadržaju, usporediv s igrama ili televizijom, ali intenzivniji zbog stalne dostupnosti.
S druge strane, neki stručnjaci ističu i pozitivne strane kratkih video formata, posebno u kontekstu edukacije, informiranja i stvaranja online zajednica. Naglašavaju da problem nije sam sadržaj, nego način i količina korištenja.
Ključna poruka većine istraživača jest ravnoteža: kratki video sadržaji mogu biti korisni i zabavni, ali pretjerana konzumacija može dovesti do problema s pažnjom, društvenom izolacijom i smanjenom sposobnošću koncentracije na dulje i zahtjevnije aktivnosti.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+