UN-ov summit o AI: Utrka s brzim napretkom tehnologije sve više izmiče kontroli...

Usred sesija kodiranja uživo i optimizma Silicijske doline, na UN-ovom summitu "AI za dobrobit" vodila se borba s gorućim pitanjem: može li globalno upravljanje uhvatiti korak s tehnologijom prije nego što ona potpuno izmakne kontroli?

Kada prođete pored prezentacija na pozornici, tečajeva o umjetnoj inteligenciji i prepreka od raznih naprava, dok vam u uši kroz slušalice u stilu tihog diska trešte panel rasprave UN-a, mogli biste zastati da udahnete. No, vjerojatno ćete se naći u "zoni za umrežavanje" na rotirajućem sjedalu koje više nalikuje pladnju u kineskom restoranu nego klupi za poslovne kontakte. Ovo je summit u organizaciji Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), gdje predstavnici privatnog i javnog sektora pokušavaju raspravljati o tome kako iskoristiti tehnologiju za dobrobit, a ne na štetu čovječanstva.

Idealizam protiv stvarnosti na terenu

Dok direktori iz Silicijske doline svjedoče pred zakonodavcima u Washingtonu o rizicima superinteligencije, a Bijela kuća nameće izvozne kontrole na čipove, UN-ov summit usredotočen je na mnogo idealističnije ciljeve. Glavna tajnica ITU-a, Doreen Bogdan-Martin, u svom je uvodnom govoru izrazila optimizam.

​- Uvjereni smo da umjetna inteligencija, ako se primjenjuje odgovorno, može pomoći u rješavanju najhitnijih problema čovječanstva, od gladi i bolesti do zagrijavanja planeta - rekla je, ali i dodala: - Danas je ta ideja na kušnji, uključujući i izazove koje sama umjetna inteligencija donosi, čak i dok je nastojimo koristiti za dobro.

Pitanje što to "dobro" zapravo znači provlačilo se kroz cijelu konferenciju. Rasprave je pratio stalan osjećaj zabrinutosti da ravnodušna primjena tehnologije od strane nekontroliranih korporativnih monopola već sada produbljuje globalnu nejednakost. Za neke na prvoj crti, utopijski sjaj tehnološke industrije već je izblijedio. Giulio Coppi iz skupine Access Now upozorio je na preveliko oslanjanje humanitarnog i javnog sektora na velike tehnološke tvrtke.

​- Trebali bismo izaći iz doba nevinosti - poručio je Coppi, zahtijevajući da organizacije prestanu tretirati tehnološke tvrtke "kao svoje najbolje prijatelje". Njegovo protivljenje bilo je prigušeno u usporedbi s prosvjedom propalestinskih aktivista koji su upali na pozornicu tijekom govora tehnološkog direktora Amazona, Wernera Vogelsa, tvrdeći da Izrael koristi tehnologiju tvrtke protiv Palestinaca.

Globalna borba za pristup i kontrolu

Velik dio globalne rasprave o umjetnoj inteligenciji sada se vrti oko pristupa: tko može koristiti modele, tko može kupiti čipove i tko je isključen iz "računalne ekonomije". To je dijelom razlog zašto je Trumpova administracija uvela, pa ukinula, izvozne kontrole na vodeće AI modele. Ograničavanje pristupa može siromašnije zemlje učiniti ovisnima o stranim infrastrukturnim platformama. Na jednoj od sesija posvećenoj AI hardveru i rastućem digitalnom jazu, govornici su tvrdili da računalna snaga više nije samo tehnološki, već i razvojni problem.

​- Ako pod 'AI za dobro' mislimo na računalnu snagu za sve, moramo prepoznati da se radi o razvojnoj infrastrukturi, a ne samo o tehnologiji - rekao je Syed Munir Khasru, predsjednik Instituta za politiku, zagovaranje i upravljanje. Drugi su istaknuli da većina velikih jezičnih modela ostaje strukturirana oko engleskog jezika, što manje, lokalne modele čini ključnima ako se želi da umjetna inteligencija služi zajednicama izvan najbogatijih tržišta.

Upravljanje u sjeni: gdje se donose stvarne odluke

Politika infrastrukture - tko što dobiva i tko što kontrolira - bila je stalna tema summita. Pitanje nije bilo samo može li se umjetna inteligencija učiniti sigurnom, već hoće li se svijetu izvan osi SAD-Kina-Europa uopće dopustiti da oblikuje tu tehnologiju. Gilles Thonet, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne elektrotehničke komisije, smatra da prava korisnika obično nisu u fokusu rasprava o standardima.

​- Inženjeri tradicionalno mogu smatrati da su ljudska prava tuđi posao. Ali zapravo, nisu - poručio je.

Anja Kaspersen iz IEEE-a ističe da se najvažnije odluke ne donose na skupštinama UN-a poput ove, već su ugrađene u skrivenu arhitekturu, tehničke standarde i odluke o nabavi. Kako bi se to popravilo, tvrdi ona, potrebno je izgraditi povezujući sloj koji prevodi visoka načela ljudskih prava u provjerljivu, tehničku provedbu. Jeremy Ng iz Svjetske banke naglašava da procjene utjecaja umjetne inteligencije moraju postati praktični alati sa stvarnom snagom, a ne samo "predstava o upravljanju" za tehnološke divove.

Bilo je mnogo razgovora, ali možda manje konkretnih akcija - no to i jest poanta. Summiti poput ovog zahtijevaju konsenzus prije djelovanja, a UN je najavio formiranje komisije od četrdeset i četiri člana koja bi trebala usmjeravati inicijativu "AI za dobro". No, dok su se vodili razgovori na užurbanom sajamskom prostoru, gdje su uz UN-ove spasilačke helikoptere bili izloženi i Teslini Cybertruckovi, šačica humanoidnih robota trčala je između štandova. Roboti su trčali prilično brzo, simbolizirajući tehnologiju koja je već odavno pretekla pokušaje postizanja konsenzusa o tome što "dobro" zapravo znači.