Krojački metar otkriva više nego što mislite. Opseg glave može ukazati na neurološko zdravlje i rizik od demencije, ali i Parkinsonove bolesti. Otkrijte kako povećati svoju 'moždanu rezervu'
BITNO JE!
Veličina glave kao pokazatelj: Što opseg lubanje otkriva o riziku od neuroloških bolesti?
Čitanje članka:
3
min
Jeste li znali da običan krojački metar, alat koji obično povezujemo s odjećom, može otkriti važne informacije o našem budućem neurološkom zdravlju? Iako zvuči neobično, znanstvena istraživanja sve jasnije pokazuju da opseg glave, kao grubi pokazatelj veličine mozga, može biti rani indikator rizika za razvoj nekih od najtežih bolesti današnjice, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Ipak, priča je složenija nego što se na prvu čini, a odgovori nisu uvijek onakvi kakve bismo očekivali.
POGLEDAJ VIDEO: MOZAK
Pokretanje videa...
01:13
Teorija "moždane rezerve" kao ključ razumijevanja
Središnji koncept koji povezuje veličinu glave i zdravlje mozga jest teorija "moždane rezerve". Ova ideja polazi od pretpostavke da osobe s većim mozgom, što se ogleda u većem opsegu glave, posjeduju više neurona i sinaptičkih veza. Taj višak funkcionira kao svojevrsni "amortizer" ili rezerva koja mozgu omogućuje da izdrži znatno veća oštećenja prije nego što se pojave prvi klinički simptomi bolesti. Drugim riječima, iako bolest može uništavati moždane stanice, preostali kapacitet dovoljno je velik da održi normalno funkcioniranje duži period.
Upravo je ova teorija ključna za razumijevanje zašto neki ljudi, unatoč značajnim patološkim promjenama u mozgu karakterističnim za Alzheimerovu bolest, do kraja života ne pokazuju znakove demencije.
- Ovi rezultati daju težinu teoriji moždane rezerve, odnosno individualnom kapacitetu da se izdrže promjene u mozgu - objasnio je dr. Robert Perneczky sa Tehničkog sveučilišta u Münchenu, autor jedne od ključnih studija na ovu temu objavljene u časopisu Neurology.
Manji opseg glave povezan s većim rizikom od demencije
Kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti, veza se čini jasnom: veći mozak nudi bolju zaštitu. Studije su pokazale da osobe s manjim opsegom glave imaju statistički značajno veći rizik od razvoja ovog oblika demencije. Istraživanja su čak kvantificirala tu prednost. Pokazalo se da za svaki postotak odumiranja moždanih stanica, dodatni centimetar u opsegu glave donosi šest posto bolje rezultate na testovima pamćenja. To znači da će se kod dvije osobe s istim stupnjem oštećenja mozga, simptomi kasnije pojaviti kod one s većom "moždanom rezervom".
Rizik postaje još izraženiji kada se manji opseg glave kombinira s nižom razinom obrazovanja. Dok veličina mozga predstavlja fizičku, pasivnu rezervu, obrazovanje i cjeloživotno učenje grade takozvanu "kognitivnu rezervu" – sposobnost mozga da koristi alternativne neuronske putove i učinkovitije rješava probleme. Osobe s manjkom obje rezerve stoga su u najranjivijoj skupini.
Iznenađujući preokret: Veći mozak i rizik od Parkinsonove bolesti
No dok se kod demencije čini da je "veće bolje", priča dobiva neočekivan zaplet kod Parkinsonove bolesti. Velika genetska studija koju su proveli znanstvenici tvrtke deCODE genetics otkrila je suprotan trend. Njihovi rezultati pokazuju da su genetske varijante koje utječu na veći intrakranijalni volumen (volumen unutar lubanje) istovremeno povezane s povećanim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti.
Ista studija je, s druge strane, potvrdila da veći volumen mozga smanjuje rizik od poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i neuroticizma. Ovi kontradiktorni nalazi upućuju na to da biološki mehanizmi koji reguliraju rast mozga imaju vrlo složen i specifičan utjecaj na različite neurološke sustave.
Sve se odlučuje u ranom djetinjstvu
Važno je naglasiti da opseg glave u odrasloj dobi primarno odražava razvoj mozga u najranijem životnom razdoblju. Ljudski mozak dosegne otprilike 93 posto svoje konačne veličine do šeste godine života, što znači da su temelji naše "moždane rezerve" postavljeni davno prije nego što uopće počnemo razmišljati o neurološkim bolestima. Na taj rani rast, osim genetike, presudno utječu i vanjski faktori poput prehrane majke tijekom trudnoće, prehrane djeteta u prve dvije godine života te izloženosti infekcijama ili toksinima.
Na kraju, veličina glave nije sudbina. Ona je tek jedan od mnogih bioloških markera rizika. Najsnažniji alat za očuvanje zdravlja mozga i dalje ostaju naše životne navike. Kontinuirano učenje, fizička aktivnost, zdrava prehrana i društvena angažiranost mogu značajno ojačati našu kognitivnu rezervu i pomoći ublažiti rizike, bez obzira na to što krojački metar kaže.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
