Trebat će vremena da brodovi uđu, ukrcaju teret i otplove prema azijskim zemljama, koje su glavni kupci nafte iz Saudijske Arabije, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i drugih zaljevskih zemalja. Putovanje do Japana i natrag može trajati između 45 i 50 dana.
Okvirni sporazum o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, donosi dašak optimizma za svjetsko gospodarstvo. Cijene nafte pale su u ponedjeljak na najnižu razinu od početka ožujka, no i dalje ostaju brojna pitanja o tome kada će i kako energenti ponovno poteći najvažnijom svjetskom pomorskom arterijom.
Pokretanje videa...
VIDEO
Prije tromjesečnog sukoba, kroz tjesnac je prolazila petina ukupne svjetske nafte. Sada će trebati vremena da stotine brodova zarobljenih u Perzijskom zaljevu izađu, a zemlje proizvođači koje su smanjile proizvodnju trebat će vremena da je ponovno pokrenu. Analitičari također ističu da bi kapetani brodova i osiguravajuće kuće mogli oklijevati s prolaskom dok ne budu sigurni da je prijetnja od napada uistinu prošla. Cijene nafte, inflacija i energetski tokovi jednostavno se neće vratiti na prijeratne razine tjednima, a možda i mjesecima, čak i pod pretpostavkom da se sporazum, koji bi trebao biti potpisan u petak, pokaže dugotrajnim.
Čak i ako se tjesnac potpuno otvori, trebat će vremena da brodovi uđu, ukrcaju teret i otplove prema azijskim zemljama, koje su glavni kupci nafte iz Saudijske Arabije, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i drugih zaljevskih zemalja. Putovanje do Japana i natrag može trajati između 45 i 50 dana.
Prema podacima pomorske obavještajne tvrtke Kpler, oko 500 komercijalnih plovila i dalje se nalazi u Perzijskom zaljevu i ne mogu svi istovremeno napustiti uski prolaz. Amena Bakr, analitičarka u Kpleru, procjenjuje da bi samo čišćenje mina moglo potrajati šest mjeseci, izlazak i povratak brodova za novi ukrcaj dva do tri mjeseca, a ponovno pokretanje proizvodnje u nekim zemljama na prijeratnu razinu još dodatna tri mjeseca.
S obzirom na nestabilnu situaciju, kapetani, osiguravatelji i vlasnici brodova mogli bi zauzeti oprezan pristup prije nego što pokušaju proći tjesnacem.
- Operativno, sektor se ne žuri s povratkom - izjavio je Richard Meade, glavni urednik tvrtke za analizu pomorskog prometa Lloyd's List, napominjući kako mnogi upozoravaju da su "čišćenje mina i povratak korištenju međunarodno priznatih prometnih koridora preduvjeti za sigurnu plovidbu".
Tijekom blokade, neki su brodovi polako izlazili koridorom koji je kontrolirao Iran, dok su se drugi provlačili s isključenim svjetlima i sustavima za praćenje uz navođenje američkih snaga.
Jedno od ključnih pitanja koje ostaje neriješeno jest hoće li Iran naplaćivati prolazak brodovima. Iranski izvori navode da sporazum uključuje pravo naplate "pomorskih usluga", dok je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social ustvrdio da dogovor podrazumijeva "otvaranje bez cestarine".
- Brodovi diljem svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče! - poručio je Trump.
Eventualno plaćanje naknada stvorilo bi pravni problem za brodarske tvrtke. Sjedinjene Države i Europska unija proglasile su iransku Islamsku revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, a američko ministarstvo financija sankcioniralo je iranski entitet koji bi upravljao naplatom. Bez izmjene tih sankcija, plaćanje bi izložilo brodarske tvrtke i banke riziku od kazni.
Neki proizvođači na Bliskom istoku zaustavili su crpljenje nafte jer su ostali bez skladišnog prostora, a ponovno pokretanje tih operacija može biti spor proces. Zemlje poput Saudijske Arabije i UAE, koje su mogle izvoziti dio nafte alternativnim rutama, mogle bi se najbrže oporaviti, smatra Alan Gelder iz analitičke tvrtke Wood Mackenzie.
- Mjestima poput Iraka moglo bi biti puno teže jer dulje nisu izvozili naftu, a njihova su naftna polja kompliciranija. Moglo bi im trebati i oko godinu dana da se vrate na stare razine - rekao je Gelder.
Claudio Galimberti, glavni ekonomist u tvrtki Rystad Energy, dodaje: "Raspoloženje se jasno popravilo. Ali raspoloženje nije isto što i opskrba. Trebat će vremena da se poveća proizvodnja i normalizira logistika."
Čak i ako se tjesnac odmah otvori, to neće automatski dovesti do pada inflacije, slažu se ekonomisti.
- Inflacija će ostati iznad željenih ciljeva u većini velikih gospodarstava tijekom ove i prve polovice sljedeće godine, čak i dok gospodarski rast ostaje relativno slab - predviđa Neil Shearing iz tvrtke Capital Economics.
Joachim Nagel, predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank, upozorio je da bi inflacija mogla čak i porasti kada isteknu vladine mjere namijenjene ublažavanju energetskog šoka.
- Proći će mjeseci dok se opskrba naftom ne vrati u normalu - zaključio je Nagel.
24sata © 2026
